Idealni grad = The Ideal City

Poznati akademik, arhitekt i urbanist Andrija Mutnjaković napisao je izuzetno opsežnu, te bogato ilustriranu monografiju u izdanju nakladnika specijaliziranog za likovne umjetnosti – Art studia Azinović.  Monografija od gotovo tristotinjak stranica, usporedno pisana na hrvatskom i engleskom jeziku, donosi autorovo višegodišnje istraživanje hrvatskih umjetnika u promišljanju ideje grada.

Karakteristike idealnog grada autor obrađuje detaljnim i preciznim analizama koje su popraćene reprodukcijama gradova, rekonstrukcijama, te impresivnom foto dokumentacijom  i crtežima. Naime, pokušava se skrenuti pozornost na određene premalo poznate i nedovoljno analizirane aspekte hrvatskog doprinosa jedinstvenoj povijesti europske civilizacije.

Monografija se sastoji od šest tematskih cjelina u kojima su obuhvaćena prethodna istraživanja objavljena u knjigama  Arhitekt Lucijan Vranjanin i Arhitektonika pape Siksta V. U prvom poglavlju Ilirov grad Mutnjaković prikazuje prapovijesni grad Monkodonju kao ideju koncentričnog grada prisutnu do danas. Iduće poglavlje naslovljeno Dioklecijanov grad, predstavlja podrijetlo i opisuje život rimskog cara Dioklecijana, te dokazuje da je to grad koji ima utjelovljenu ideju idealnog antičkog grada. Dalmatinčev grad posveta je Jurju Dalmatincu kao dominantnom autoru arhitekture i urbanističkog koncepta ranorenesansnog grada Paga. Najopsežnije obrađeno poglavlje Vranjaninov grad donosi vizualizaciju novovjekovnoga grada, a čija se srž nalazi u stvaranju nove izvorne misli o arhitekturi i urbanizmu. Ujedno, kroz analizu opusa Lucijana Vranjanina, autor problem formiranja ranorenesansne arhitekture postavlja na novi nivo. Petrisov grad je poglavlje o radu renesansnog filozofa Franje Petriša/Petrića koji objavljuje filozofski traktat La citta felice, u kojem analizira kako bi jedan grad trebao izgledati s obzirom na sadržaje, odnosno socijalnu strukturu. Povezivanjem ovog i slijedećeg poglavlja Sikstov grad u kojem govori o sveobuhvatnoj rekonstrukciji Rima i nadahnuću baroknim graditeljstvom, Mutnjaković zaključuje ovu vrijednu publikaciju.

U monografiji je izvršena analiza djela hrvatskih autora, arhitekata ove regije,  kako bi se ukazalo na njihov doprinos društvenom i funkcionalnom oblikovanju idealnog grada kao prostornoj civilizacijskoj temi cjelokupnog ljudskog razvoja. Ukratko, možemo govoriti o jadranskoj arhitekturi u sastavu Mediterana kao izvorištu europske civilizacije te kao takva ova publikacija može biti zanimljiva i šire zainteresiranim laicima.