Pred nama je Priručnik u kojem je autor iznio problem iz nove perspektive, iz perspektive medicine, i na taj način uspješno prikazao kako svakodnevne dječje aktivnosti, prije svega zaboravljene igre (lastika, špekule, rotacija, školica, klis, ćorava baka, igra skrivača, klisa i palje, ledena baba, dan i noć...), a zatim razgovor, zapitkivanje ili radoznalost pridonose sistematskom i intelektualnom razvoju djeteta. Istraživanja su pokazala da o broju veza (sinapsi) unutar mozga ovise intelektualne sposobnosti djeteta. Ako tu značajnu činjenicu prestanemo ignorirati, onda sa sigurnošću možemo iznijeti i tvrdnju da roditelji moraju preuzeti odgovornost i pomoći djetetu da dosegne svoje potencijale, posebno imajući u vidu da se preko 70% sinapsi formira do sedme godine. To je važan podatak, koji nam jasno daje do znanja da s djecom moramo ozbiljnije raditi do polaska u školu, jer samo na taj način nećemo izgubiti vrijeme, koje je vrlo dragocjeno u razvoju djeteta. Na važnost toga razdoblja ukazuju i mnoga istraživanja u kojima je jasno naznačeno da vrijeme i trud koje uložimo u edukaciju djeteta u ranom uzrastu imaju znatno veći efekt nego kada to činimo u kasnijem razdoblju. Autor u prvoj fazi Programa naglašava važnost razvoja motoričkih i grafomotoričkih sposobnosti, koje ne samo da potiču fizički već i intelektualni razvoj. Naime djeca kroz te aktivnosti pronalaze najbolja rješenja za savladavanje prepreka, nesvjesno razvijaju svoju koordinaciju, ali i osjećaj za prostor, te tako povećavaju broj sinapsi. U našem predškolskom i školskom susutavu igre ovog tipa, posebno rotacija, skakanje i grafomotorika, nepravedno su zapostavljene, kao i korisne motoričke i grafomotoričke vježbe, koje stimulativno djeluju na fizički, a po novim istraživanjima i mentalni razvoj djeteta. U drugoj je fazi Programa prikazano nekoliko razina - od prepoznavanja apstraktnih pojmova do njihova povezivanja i vještog baratanja njima kroz apstraktnu klasifikaciju, serijaciju i asocijaciju. Većina djece spontano prepoznaje apstraktne simbole, ali gubi taj interes jer roditelji ne znaju kako da ih odvedu na višu razinu, koja je izuzetno stimulativna za stvaranje novih sinapsi. U ovoj fazi autor je na nov i jednostavan način prikazao prelazak na složenije forme apstraktnih klasifikacija i serijacija, što je osnova razvoja matematičke/logičke inteligencije. Za ovaj dio Programa čak je napravljena i izuzetna didaktička igra (NTC puzzle i memorijske kartice). Treća je faza razvoj funkcionalnog razmišljanja, gdje po svim međunarodnim testovima naša djeca zaostaju, tako da ovaj vrlo važni dio Programa postaje imperativ ukoliko želimo uhvatiti korak s obrazovnim sustavima razvijenijih država. Jedno od rješenja ovog problema zagonetna su pitanja (priče), jer ih djeca rado rješavaju i na taj način razvijaju funkcionalno razmišljanje. Ovaj je pristup novost u predškolskom sustavu brojnih europskih država. Kada se sve zbroji, dobili smo jedan izuzetan Program, po mnogo čemu nov i revolucionaran, koji već pokazuje svoju praktičnu vrijednost u nekoliko država Europe (Srbija, Slovenija, Češka, Italija, Švicarska, Makedonija, Bosna i Hercegovina, Mađarska, Hrvatska...).
- Ljubomir Kustudić, član Upravnog odbora direktora svjetske Mense
- Odabrala: Željana Buljat
Poveznica na katalog: