Studijska čitaonica

Kontakt: 023 301-124

Informatori: Vera Vitori, Helena Novak Penga

Uvjeti rada u Studijskoj čitaonici: 

  • usluge možete koristiti uz predočenje članske iskaznice
  • 30 korisničkih mjesta, 4 računala
  • knjige i časopisi se ne posuđuju
     

Usluge:  

  • korištenje građe u prostoru Čitaonice
  • informacijsko-referalne usluge (pomoć pri izradi domaćih zadaća, referata, seminara i diplomskih radova; nudimo informacijske izvore o određenoj temi) 
  • rad na računalima, mogućnost predbilježbe dan ranije (pretraživanje interneta za potrebe učenja, posla i sl., pretraživanje knjižničnog kataloga, rad u Microsoft Wordu, Excelu, ispis (print) u formatu A4 (monokromatski, tj. "crno bijeli"), pohrana na USB medije
  • međuknjižnična posudba
     

Fond Studijske čitaonice čine tri zbirke:

  • referentna (enciklopedije, rječnici, leksikoni, atlasi)
  • opća (različita područja ljudskog znanja)
  • zavičajna (literatura o Zadru, Županiji i Zadranima, literatura objavljena u Zadru do 1945. godine, knjige koje su napisali Zadrani rođenjem ili s dužim/kraćim boravkom). 

 

Nekoliko korisnih poveznica:

 

Preporuke iz fonda Studijske čitaonice:

Popularno-znanstveni priručnik Toma Turka Pod površinom Mediterana pruža nam uvid u razna obilježja Sredozemnog mora, kojeg je sastavni dio i naše Jadransko. U knjizi je predstavljeno više od 700 biljnih i životinjskih vrsta, tako da su najprije data svojstva određene skupine, a zatim opisi vrsta. Svaka vrsta predstavljena je kratkim prikazom, s jednom, ili više fotografija, radi vjerodostojnijeg opisa u nekim slučajevima. Obrađen je biološki i ekološki aspekt Mediterana, s podjelom građe na tri poglavlja.

Ciklus knjiga iz edicije Prošlost Zadra upotpunjen je nedavno objavljenom četvrtom knjigom od ukupno pet planiranih, a izdana je četvrt stoljeća nakon prethodne. Objavila ju je Matica hrvatska, za razliku od prethodnih nakladnika: Filozofskog fakulteta u Zadru i Narodnog lista. Nosi naslov Zadar za austrijske uprave, a obrađuje razdoblje od 1797.- 1918. godine, te unutar njega kraće razdoblje francuske uprave (1806.-1813.). Knjiga je podijeljena na pet poglavlja, od kojih je prvo Povijest Zadra u XIX. stoljeću, autora Šime Peričića.

U izdanju Nacionalnog parka Krka objavljena je knjiga Marasović – fotografska zbirka, autorskog dvojca Joška i Nataše Zaninović. Ova zbirka najvećim se dijelom nalazi u Znanstvenoj knjižnici u Zadru, a iako se tematski vezuje za područje rijeke Krke, Pokrčja i grada Skradina, važi i kao vrijedan dokumentarni izvor za Dalmaciju. Knjiga je podijeljena topografski, prema mjestu nastanka, a obuhvaća fotografije Šibenika, Skradina, Zadra i njihove okolice.

Četiri godine nakon prvog objavljivanja, izašlo je i drugo izdanje knjige Knin na starim razglednicama i vedutama, koja je u Gradskoj knjižnici Zadar novitet. Autori monografije Želimir Škarica i Zvonimir Šuljak prikupili su od prvog do drugog tiskanja još 57 razglednica i 4 vedute, premda je prikupljanje materijala nerijetko predstavljalo pravi poduhvat. Dodatno obogaćena, monografija sadrži 326 starih razglednica s kraja 19. i tijekom 20. stoljeća s motivima grada, znamenite Tvrđave, kninske okolice, rijeke Krke i Krčića.

Knjiga o Dalmaciji nastala je iz pera akademika Sveina Monneslanda, profesora slavistike na Odjelu za europske jezike, književnost i područne studije Sveučilišta u Oslu, a naslovljena je Dalmacija očima stranaca. Autor je kao student i turistički vodič upoznao prirodne i kulturne znamenitosti ovog područja, koje su ga potaknule na istraživanje.

Stranice