U Hrvatskoj je ostalo nepoznato kako je Europa ponovno pokazala zanimanje za fotografske albume Tomasa Burata, Nikole Androvića i Ćirila Metoda Ivekovića.
Institut za povijest umjetnosti u Firenci (Kunsthistorisches Institut in Florenz, Max-Planck Institut) priredio je, od 27. do 29. listopada 2011. godine, međunarodni skup o fotografskim arhivima i nacionalnoj ideji. Na skupu je, među ostalima, dr. Joško Belamarić, iz splitskog Instituta za povijest umjetnosti, govorio o ulozi fotografije u formiranju kulturnoga i nacionalnog identiteta u Dalmaciji oko 1900. godine.
Prema onome što se može doznati iz sažetka, objavljenog na internetskim stranicama Firentinskog instituta, dr. Belamarić je analizirao značenje pojave fotografskih albuma sa slikama antologijskih spomenika nacionalne graditeljske baštine i muzejskog inventara. Upozorio je kako albumi, izdani u Zadru, Splitu i Beču, pokušavaju uz pomoć fotografskog medija definirati kulturni identitet Dalmacije. Time se istodobno gradio i nacionalni identitet, u uvjetima kada se autonomistička politika talijanske manjine suprostavljala težnjama etničke večine za ujedinjenje Hrvata, što je nalikovalo na pravi Kulturkampf.
Od autora dr. Belamarić poimenice spominje Raimunda Stillfried von Rathenitza, Aloisa Beera, Emila Stengela, Nikolu Androvića s Josipom Goldsteinom, Tomasa Burata, Franza Laforesta, Huberta Vaffiera i Josefa Wlhu, a u središte zanimanja stavlja albume Denkmäler der Kunst in Dalmatien Georga Kowalczyka (1909) i Dalmatiens Architektur und Plastik Ćirila Metoda Ivekovića (1910-1914).
Svi oni imaju odgovarajuća mjesta na ovim web-stranicama.
(11. veljače 2012)