Biografski leksikon

ABT, HINKO

Sedamdesetih i osamdesetih godina 19. stoljeća djelovao kao fotograf u Karlovcu. Godine 1879. javlja se u Zadru kao suvlasnik atelijera Abt & Goldstein (—>).

Lit.: Nada Grčević, Fotografija devetnaestog stoljeća, Zagreb, 1981, 131.

ABT & GOLDSTEIN

„Fotografi Abt & Goldstein, izumitelji fotografije na svili i platnu“ objavili su sredinom veljače 1879. oglas u zadarskim novinama kako samo nekoliko dana rade oleografske minijature u Ulici Svetoga Šime, br. 235 (Don Ive Prodana, 9). (—> Goldstein, Josip Marko).

ALAČEVIĆ, ANĐELIKO (1877 - 1954)

Sin konzervatora i povjesničara Josipa Alačevića (1826 - 1904). Rođen u Splitu. Maturirao u Zadru 1901. Nesistematično istraživao povijest Šibenika i Zadra, posebice zadarsko novinstvo. Aktivno sudjelovao u iredentističkom i nacionalističkom pokretu u Dalmaciji. Radio u Puli i Trstu. Od 1930. živio u Milanu, gdje je umro. Serija razglednica zadarskoga knjižara Petra Staubera iz 1903. godine pokazuje da je vrlo rano bio aktivan fotograf.

Lit.: Nedjeljka Balić – Nižić, Talijanski pisci u Zadru, Rijeka, Edit, 1998.

ALEMANNI, ALFREDO

Talijanski fotoamater. Godine 1922. izložio seriju fotografija Dalmacije u Firenci. Dio kolekcije, uglavnom veći gradovi Dalmacije, rabljen 1924. za dekoraciju talijanskoga putničkoga broda Italia.

ALINARI, FRATELLI

Fotografsko-nakladnička tvrtka, utemeljena u Firenci 1854. Pripada među najstarije i najuglednije europske zavode takve vrste. U Zadru sačuvano 460 fotografije što su ih snimili fotografi te tvrtke u Dalmaciji od 1922. do 1926.

Izložbe: Zadar 1992.

Lit.: Antun Travirka, Fotografija kuće Alinari iz Firence u zadarskim zbirkama - u: Čovjek i more (Katalog), Zadar, Narodni muzej, 1992, bez pag.

ANDROVIĆ, NIKOLA (1824 - 1895)

Ugledan zadarski ljekarnik, kemofarmacijski poduzetnik i rani fotograf. Rođen u Herceg-Novome u pomorskoj obitelji. Gimnaziju pohađao u Dubrovniku od 1838. do 1841, a 31. srpnja 1849. diplomirao farmaciju na Padovanskom sveučilištu. Ondje je od 8. veljače 1848. do 8. travnja 1850. bio asistentom na Katedri za prirodopis. Imenovan je profesorom, ali se morao vratiti u Herceg Novi preuzeti upravljanje očuhovom ljekarnom. Uz ljekarnički posao, početkom šezdesetih godina počeo se baviti i fotografijom. U Zadar preselio 1866. Prve dvije godine predavao na Gimnaziji, a 1868. postao vlasnikom stare ljekarne K Spasitelju u Ulici sv. Ante (Dalmatinskog sabora, 2). Istodobno otvorio fotografski atelijer na Campo S.Simeone, No. 235, IIIo piano, a sinistra (Don Ive Prodana, 9). Godine 1870. objavio tablo s portretima 26 narodnjačkih zastupnika, pobjednika na pokrajinskim izborima. Od 14. rujna 1874. upravu fotografskim atelijerom povjerio poslovnom ortaku Josipu Marku Goldsteinu (—>). Zajedno su 1876. izdali Album svjetlopisni o putovanju cara Franje Josipa Dalmacijom, koji se cijeni kao prvi pokušaj fotoreportaže u povijesti hrvatske fotografije. Atelijer prestao raditi najkasnije krajem 1878. Goldstein se od 1880. iskazao kao najugledniji rani splitski fotograf, a Andrović se posvetio ljekarničkim i kemofarmacijskim poslovima. Umro je u Zadru.

Bibl.: (Zajedno s Josipom Goldsteinom) Album svjetlopisni s opisovanjem putovanja Nj. Vel. Kralja Frane Josipa I kroz Dalmaciu, Zadar, 1876.

Lit.: Vjekoslav Maštrović, Tri zaslužna Androvića - u: Radovi, 26, Zadar, Zavod JAZU, 1979, 25 - 43.

ANONIMNI fotograf

Vrlo dobar i produktivan putujući majstor. U Zadru radio početkom šezdesetih godina devetnaestoga stoljeća. Na poleđini fotografija nije tiskao ime već samo ukrasnu vinjetu koja prikazuje putta s fotoaparatom na vrhu biljnoga ornamenta. Sačuvano je oko 40 njegovih fotografija formata posjetnice. Odigrao posebice vrijednu ulogu u pojavi ranoga fotografskoga vedutizma u Zadru.

ANRIOT, EMILIO (1826 - ?)

Rani fotograf koji se predstavljao kao Ill Professore Anriot, fotografo di Parigi. Godine 1858. radio desetak dana u Rijeci, gdje je podučio prvoga tamošnjega stalnoga fotografa Salamona Heringa. U Zadru se pojavio u kolovozu 1858. i ostao do lipnja 1859. Oglašavao da radi panotipiju. Od 1861. do 1869. radio u Bolonji, kada se definitivno preselio u Rim. Rođen je Parizu.

Lit.:

Pietro Poppi e la Fotografia dell'Emilia, Bologna, 1980, 99.

Fotografia & Fotografi a Bologna 1839-1900, Bologna, Grafis, 1992

BABIĆ, IVO

Fotoamater. Svrstan u tzv. zadarsku školu fotografije. Član priređivačkoga odbora salona Čovjek i more od 1965. do 1989. Izlagao na jubilarnoj izložbi Fotografija u Zadru (1996)

Izložbe:

Zadar, 1964.

BARBARIĆ, ZVONIMIR

U Fototeci Znanstvene knjižnice sačuvano desetak njegovih fotografija iz 1951. godine.

BARIČEVIĆ, ZVONIMIR (1954)

Pročelnik Središnjeg foto-laboratorija Hrvatskog državnog arhiva u Zagrebu. Fotografijom se počeo profesionalno baviti 1972. godine, kao vanjski suradnik zadarskoga Zavoda za zaštitu spomenika kulture. Tajnik Foto-saveza Hrvatske od 1980. do 1993. Rođen u Zadru, gdje je svrstan u tzv. zadarsku školu fotografije.

Nagrade: Srebrna medalja, Gospić 1978.

Bibl.: Primjena suvremenih reprografskih postupaka u hrvatskoj arhivskoj službi.

BARONE, Prof. GIUSEPPE (1894 – 1983)

Fotoamater i kulturni djelatnik. Rođen u Zadru. Crtač loža u Plemićkom kazalištu prema fotografiji Cezara Damijanija u Sabalićevoj (—>) Cronistoriji. Sudjelovao na izložbi skupine zadarskih fotografa u Trstu 1928. Godine 1932. bio članom pripravnoga zadarskoga odbora za izlaganje na trijenalu dekorativne umjetnosti u Milanu i na trećem obrtničkom sajmu u Firenci. Također sudjelovao u radu ocjenjivačkoga suda prve umjetničke i fotografske izložbe fašističkih sveučilištaraca Dalmacije (Zadar, 1934). Preminuo u La Spezii (Italija).

BATTARA, ANTONIO (1873 - 1945)

Novinar, publicist i fotoamater. Potomak poznate zadarske tiskarske obitelji. Rođen u Trstu. Surađivao u novina Il Piccolo i Indipedente. Nagrađen diplomom trećega stupnja na drugoj izložbi amaterske fotografije u Rijeci 1899. U Zadru je surađivao u Il Dalmati i uređivao rubriku Fra libri. Pokrenuo i vodio vlastite listove (Zara letteraria i Dalmazia letteraria). Ime mu se spominje među zadarskim športašima, što bi trebalo značiti da je mladost proveo u Zadru i da je ondje upoznao fotografski postupak. Godine 1911. u Trstu tiskao knjigu Zara, „urešenu prekrasnim fotografijama“, a među dvama svjetskim ratovima izdao karnevalske novine El Frane Xaba Zaratin (bez nadnevka), s portretima triju zadarskih „ridikula“.

Lit.: Nedjeljka Balić-Nižić, Talijanski pisci u Zadru, Rijeka, Edit, 1998, 113 - 114, 123.

BENEDETTI, FRANCESCO

Fotolaborant u atelijeru Tomasa Burata (—>) početkom dvadesetoga stoljeća. Nakon Buratove smrti 1910. neko vrijeme vodio strukovne poslove atelijera.

BENTROVATO, GIUSEPPE

Fotoobrtnik. Od 1933. do početka svjetskoga rata držao atelijer u Calle dell Carceri (Ulica Blaža Jurjeva, 1).

BERSA, BLAGOJE (1873 - 1934)

Hrvatski kompozitor. Pretpostavljalo se da se fotografijom bavio amaterski. Naknadno utvrđeno da je to bio njegov brat Josip (—>).

BERSA, JOSIP (1862 - 1932)

Hrvatski pisac, arheolog i ravnatelj zadarskoga Arheološkog muzeja. Za brojne njegove fotografije pretpostavljalo se da ih je snimio njegov brat Blagoje. Utvrđeno je, međutim, da je zadarski knjižar i nakladnik Schönfeld 1906. izdao tri razglednice što ih je „majstorski snimio ovdašnji konzervator gosp. pl. Bersa“. U knjizi Dubrovačke slike i prilike (1800 - 1880) zabilježio pojedinosti o prvome dubrovačkome dagerotipistu Antonu Dropcu i ljekarniku Rafu Šariću, u kojega je Tomaso Burato (—>) završio pripravnički ljekarnički staž.

BIANCHI, OLINDO

Fotoobrtnik. Aktivan od početka 1937. u Calle dei Caldereri, 2 (Šime Ljubića).

BIANCHI, RICHARDO

Trgovac. Od 1936. držao antikvarnicu i prodavaonicu fotografskoga pribora i materijala u Via Roma (Šimuna Kožičića Benje), br. 6.

BILOSNIĆ, TOMISLAV MARIJAN (1947)

Sam je za sebe rekao da je književnik, a da mu drugi „još dodaju i novinar, fotograf, slikar, kritičar, putopisac“. „Upriličio četrdesetak samostalnih izložaba slika i fotografija. Fotografije od sedamdesetih godina prošlog stoljeća sustavno objavljuje u novinama, časopisima, revijama, knjigama kao i na prospektima, plakatima i razglednicama“. Rođen u Zemuniku Donjem. Urednik fotomonografije Zadar Anno Domini 1991. Pisao prikaze o fotografiji.

Izložbe: Nin 1997, Benkovac 1997, Nin 2002, Kukljica 2002, Zadar 2003, Samobor 2007, Zadar 2007.

Bibl.: Braća Brkan, Oko, Zagreb, 4. - 18. X. 1979, 12.

Lit.: Antun Travirka, Simboli Nina, Kukljica, Galerija Otok, 2002.

BOGDANOVIĆ, MIŠO

Fotoamater. Aktivan oko 1905 - 1908.

BONAČIĆ, ALEKSANDAR (1965)

Rođen u Zadru. Bavi se, kako sam veli, fotografijom i "drugim vidovima kreativnog promišljanja" kao hobijem. Samostalne izložbe priređuje najčešće u neuobičajenim prostorima, kao što su izlozi gradskih prodavaonica, arheološke iskopine, napušteni tvornički prostori ili morska površina pokraj mosta u zadarskoj luci.

Izložbe: Zadar 2005 i 2006, Sali 2006, Zagreb 2006, Zadar 2007, Zagreb 2008.

Lit.: Prof. Antonija Mlikota, Aleksandar Bonačić – Lancunanje, Zagreb, Cro Art Photo Club, 2006.

BRALA, FILIP (1985)

Novinski fotograf od 2005. Stalni suradnik Zadarskog lista, 24 sata i Večernjeg lista. Snimke mu objavio Der Spiegel i hrvatsko izdanje National Geographica. Rođen u Zadru 14. svibnja 1985. Fotografijom se počeo baviti kao srednjoškolac.

Izložbe: Zadar lipanj 2009, siječanj 2010, studeni 2010.

BRČIĆ, FRANE pl. (1870 - 1917)

Fotoamater, poštanski namještenik, sin Antuna pl. Brčića i nećak Josipa Brčića (—>), prvoga stalnoga zadarskoga fotografa. Gimnaziju završio u Zadru 10. listopada 1890. Poginuo u Prvom svjetskom ratu na Soči. Nekoliko njegovih fotografija sačuvano u zagrebačkom Muzeju za umjetnost i obrt.

BRČIĆ, JOSIP (1835 - 1895)

Ljekarnik i prvi stalni zadarski fotograf, vrlo aktivan u društvenom životu Grada. Potječe iz ugledne posjedničke zadarske obitelji (—>). Otac mu je bio ljekarnik, a stariji brat don Ivan, istaknuti hrvatski jezikoslovac i akademik. Farmaciju diplomirao u Padovi 1852. Najkasnije 1855. otvorio stalni fotografski atelijer u Ulici Svetoga Ilije, br. 661 (sjeverozapadni kut raskrižja ulica Grgura Mrganića i Ivana Tanzlingera Zanottija; porušeno u bombardiranju). U nekoliko navrata privremeno predavao na Gimnaziji (1855/56, 1857/58 i 1866/67). Bavio se strukovnom fotografskom publicistikom. Autor prvoga hrvatskoga prikaza snimanja mokrom fotografskom pločom. Upravu očevom ljekarnom preuzeo 1864, a fotografiju napustio oko 1867.

Bibl: La Fotografia, Il Dalmata, 46, Zadar, 8. VI. 1870, (1) - (3).

Lit.: Abdulah Seferović, Josip Brčić - prvi zadarski fotograf, Zadarska revija, 1, Zadar, 1986, 59 - 68.

BRČIĆ, JOSIP – BEPICA (1905 – 1990)

Ljekarnik i fotoamater. Stariji sin Josipa Brčića (Dominikova), pranećak Josipa Brčića (—>), prvoga stalnoga zadarskoga fotografa. Rođen u Zadru. Izlagao etiopske pejzaže na II. umjetničkoj i fotografskoj izložbi fašističkih sveučilištaraca Dalmacije (Zadar, 1937). Nakon Drugoga svjetskoga rata otvorio ljekarnu u Rimu. Ondje je umro.

BRČIĆ, OBITELJ

Ugledna posjednička zadarska obitelj iz koje potječu brojni istaknuti hrvatski kulturni djelatnici, prvi stalni zadarski fotograf i dvojica ranih fotoamatera. Mihovil Brčić (1790 - 1875), otac Josipa Brčića (—>), prvoga stalnoga zadarskoga fotografa, diplomirao je farmaciju na zadarskome Sveučilištu 1811, a 1821. otkupio ljekarnu K dvjema srećama na mjestu gdje je sada sjeverno krilo Arheološkoga muzeja. Ostala je u vlasništvu obitelji Brčić do 1948. Njegov brat Ivan (1785 - 1855) bio je profesor zadarskoga Liceja, kanonik zadarskoga Kaptola i šibenski biskup. Uz Josipa, Mihovil je imao još tri sina: don Ivan (1824 - 1870) bio je jezikoslovac i akademik, pl. Antun (1825 - 1900) predsjednik Prizivnoga suda u Zadru, a Dominik (1835 - 1910) dopredsjednik Pokrajinskoga suda. Ljekarnu je prvo naslijedio Josip Brčić, a nakon njegove smrti Dominikov sin, koji se također zvao Josip. Diplomirao je farmaciju u Beču 1901. Isti je studij završio i njegov najstariji sin Josip (Bepica). Ljekarna je uništena u bombardiranju grada u Drugom svjetskom ratu, imovina nacionalizirana u socijalističkoj Jugoslaviji, a Bepica Brčić iselio se u Rim i tamo utemeljio novu ljekarnu. Antunu Brčiću podijeljen je naslov plemića Gornjega Sela 1896. Njegov sin Frane (—>) bio je poštanski namještenik u Zadru, a drugi sin Josip imenovan je 1903. podtajnikom financijskoga ravnateljstva na Rijeci. Dvorac obitelji Brčić u Gornjem Selu u Ugljanu na istoimenom otoku obnovljen je i revitaliziran 1995.

BRČIĆ, SERGIO (1930)

Autor poetske fotomonografija Visioni e voci di Dalmazia. Rođen u Zadru. Živi u Veneciji od 1943. Nije iz roda Brčićâ ljekarnikâ, nego drogeristâ koji potječu iz Benkovca.

Bibl.: Visioni e voci di Dalmazia, Padova, Aldo Ausilio, 1999.

BRKAN, ALEKSANDRA (ATA)

Pripadnica tzv. zadarske škole fotografije. Kći Ante Brkana (—>). Uvrštena u selekcije jubilarnih izložaba Fotografija u Zadru (1996) i Hrvatski fotosavez 1939 - 1999. u Zagrebu. Rođena 1949. u Zadru.

Nagrade: Srebrna medalja na 11. međunarodnom salonu fotografije Čovjek i more, Zadar, 1982.

BRKAN, ANTE (1918 – 2004)

Uz brata Zvonimira (—>) najistaknutiji zadarski fotograf u dvadesetom stoljeću. Prvi profesionalni zadarski fotoreporter. Odijelio se od obrtničke tradicije i proširio socijalnu funkciju fotografije, podižući njezin dignitet na razinu tradicionalnoga umjetničkoga djela. Od 1965. Exellence FIAP. Član Hrvatskog društva likovnih umjetnika. Rođen 9. rujna 1918. u Velikom Jadrču pokraj Severina na Kupi. Gimnaziju završio u Messini 1936. Fotografijom se počeo baviti 1935. Prve radove objavio 1937. i 1938. u Rimu i Milanu. Godine 1951. otvorio atelijer u Zadru (Varoška, 5), a od 1958. do 1983. radio kao fotoreporter zadarskoga Narodnog lista, stvarajući neponovljivu kroniku dramatičnih promjena u Zadru i na njegovu području tijekom 25 godina. Izlagao na više od 250 fotografskih salona širom svijeta. Nagrađen brojnim nagradama i priznanjima.

Životni je dualizam jedno od bitnih stvaralačkih opredjeljenja Ante Brkana. Stalno se bavio suprotnostima dobra i zla, tvari i duha, socijalne zajednice i individue, osjećaja i misli. Rabeći evokativni potencijal fotografije, izdvajao je za snimanje motiv iz vremena i prostora, tada ga transformirao u višeslojnu metaforu. U sukobu emotivne kvalitete snimljenoga organskoga predmeta s krutom formom geometrijskoga okvira slike ili pozadinom bez perspektivne dubine, stvara se tenzija koja upućuje na konflikt emocija i intelekta (čovjeka i društva, države i pojedinca). Takve slike ne mogu se definirati prema sadržaju ili izgledu već prema ukupnoj snazi kojom gledatelja usmjeruju u područje duha, ideje ili ideala; izražavaju ono što bi trebalo ili što bi moglo biti, a ne ono što jest. Na njima ne vladaju zakoni akcije, događaja ili dramatike. One nisu dokazi već evokacije. Više upućuju nego što predočuju, dokidajući veliki mit o objektivnosti fotografije i njezinoj neporecivoj istinitosti.

Preminuo je 24. veljače 2004. u Zadru od izljeva krvi u mozak.

Fotografski arhiv Ante Brkana s više od 35 tisuća negativa pohranjen je u zadarskoj Galeriji umjetnina.

Bibl.:

Braća Brkan, Fotografije, Zadar, Uredništvo „Glasa Zadra“, 1956.

Braća Brkan, Fotografije, Zadar, Narodni muzej i Narodni list, 1979

Braća Brkan, (Bez naslova), Zagreb, cefft, 1980.

Braća Brkan, (Bez naslova), Beograd, Salon fotografije, 1981.

Ante Brkan, Sto fotografija Ante Brkana, Zadar, Narodni muzej, 1989.

Izložbe:

Zagreb 1954, Zadar 1954, Zadar 1956, Zagreb 1956, Šibenik 1956, Split 1956, Zadar 1959, Zadar 1961, Zadar 1979, Zagreb 1980, Beograd 1981, Zagreb 1982, Split 1985, Mali Lošinj 1986, Osijek 1988, Zadar 1989, Zadar 1998, Zadar 2003. Zagreb 2006, Zadar 2008, Bibinje 2011. Rovinj 2013. 2014. Zadar 2014. Silba 2016. Zagreb 2018. Betina 2018. Kali 2018. Iž Veli 2018.

Nagrade:

Velika nagrada grada Milana, 1961., Nagrada Tošo Dabac, 1982., Nagrada za životno djelo Fotosaveza Jugoslavije, 1989., Godišnja Nagrada grada Zadra, 1989., Nagrada grada Zadra za životno djelo, 1998.

Lit.:

Abdulah Seferović, Sto fotografija Ante Brkana, Zadar, Narodni muzej, 1989.

Abdulah Seferović, U izmijenjenu kontekstu - u: Ante Brkan - Na tržnici, Zadar, Narodni muzej, 2008, 1 - 2.

Nevena Štokić, (Bez naslova) - u: Ante Brkan - U Varošu, Zadar, Narodni muzej, Zadar, 2014.

Abdulah Seferović, Ante Brkan nepoznanica i za brojne Zadrane, Slobodna Dalmacija, Split, 11.IX.2018., 21.

BRKAN, ZVONIMIR (1920 - 1979)

Zajedno s bratom Antom (—>) najistaknutiji zadarski fotograf u dvadesetom stoljeću. Rođen u Tinju 28. svibnja 1920, umro u Zadru 9. prosinca 1979. Završio Ekonomski tehnikum i cijeli radni vijek proveo u zadarskoj Narodnoj banci. Fotografijom se počeo baviti 1948. Od 1953. izlagao na 230 međunarodnih salona. Godine 1967. počašćen titulom Excellence FIAP, a 1979. nagradom Toše Dapca za životno djelo.

Pokraj brojnih aspekata dvojnosti života i smrti, odnosno tijela i duha, djelo Zvonimira Brkana duboko je prožeto silnim osjećajem osamljenosti i tjeskobe, slikama sna ili snovida. Slično bratu Anti, izdvajao je za snimanje jedan motiv, ali ga nije transformirao već mu je mijenjao percepciju, otkrivajući u njemu ili u njegovu ozračju magijske potencijale, prepune unutarnje napetosti, emocionalnih i misaonih konotacija. Posjedovao je golemu, gotovo demonsku snagu koncentracije i udubljivanja u drugu stranu pojavnoga. Bio je silno zaokupljen iskonskim simbolima, pitanjima života i smrti, misterijem univerzalne egzistencije. Doktor Antun Travirka drži da njegov opus ima u hrvatskoj fotografiji zasebno, vrlo istaknuto mjesto, bez ijednoga izrazitoga uzora, a isto tako bez ijednog pravog sljedbenika. Toliko je subjektivno da se nameće kao sasvim posebna činjenica i teško ga je potpuno uklopiti u korpus poslijeratne hrvatske fotografije.

Bibl.:

Braća Brkan, Fotografije, Zadar, Uredništvo „Glasa Zadra“, 1956.

Izložbe:

Zagreb 1954, Zadar, 1954, Zadar 1956, Zagreb 1956, Šibenik 1956, Split 1956, Zadar 1959, Zadar 1961, Zadar 1979, Zagreb 1980, Beograd 1981, Zadar 1992, Zagreb 2006, Zadar 2009, Rovinj 2013.

Nagrade:

Nagrada za životno djelo Tošo Dabac, 1979.

Lit.:

Antun Travirka, Svjetlopis magičnog ozračja - u: Čovjek i more (Katalog), Zadar, Galerija umjetnina Narodnog muzeja, 1992, bez pag.

Antun Travirka, Zvonimir Brkan (1920. 1979.) U povodu tridesete godišnjice smrti, Narodni muzej Zadar, 2009.

Silvija Banić, Hommage čarobnjaku detalja, Kvartal: kronika povijesti umjetnosti u Hrvatskoj, 1-2, 2010., 24 – 26.

BUCZKOWSKY, GIUSEPPE (? - 1980)

Zadarski fotograf i pasionirani etnolog u doba talijanske vlasti. Zanat izučio u Italiji. Počeo raditi u listopadu 1922. na drugom katu zgrade Luxardo u Calle del Sale (Pod bedemom, porušena u svjetskom ratu). U siječnju 1923. preselio na Trg svetog Ilije, 1/II, (Trg serdara Stojana Jankovića), a u siječnju 1927. napustio Zadar i zaposlio se u „velikom zavodu za grafičku umjetnost“ u Milanu. Atelijer s njegovim imenom pojavljuje se u Bolonji (Via 3 Novembre) u rujnu 1932. U ožujku 1938. ponovno je u Zadru, na Trgu Svetog Šime, 5 (Poljana Šime Budinića). Zadnji put prijavio obrt 1940, u Calle del Tribunale (Ulica plemića Borelli). Umro u Torinu.

BUDAK, Dipl. inž. arh. JOSIP (1909 - 1992)

Arhitekt i dugogodišnji likovni kritičar. Diplomirao 1936. u Zagrebu, gdje je bio docentom na Katedri arhitekture najnovijeg doba. Nepoćudan za socijalističku vlast, premješten u Zadar 1953. Pripadao intelektualnom krugu koji se okupljao u atelijeru Ante Brkana. Redovito pisao prikaze o fotografskim izložbama i salonima. Prvi u Zadru počeo tretirati fotografiju kao umjetničko djelo. Član ocjenjivačkoga suda salona Čovjek i more 1965. Kao istaknuti intelektualac i angažirani kulturni djelatnik bitno utjecao na visok kriterij vrednovanja fotografije.

Izložbe: Zadar 1980.

Lit.:

Antun Travirka, Likovno stvaralaštvo i likovna kultura u Zadru 1845 - 1982 - u: Likovno stvaralaštvo u Zadru 1845/82 (Katalog), Zadar, Hrvatsko društvo likovnih umjetnika, 1982, bez pag.

Pavao Jerolimov, Zadarski vremeplov, Narodni list, 18. X. 1996, 16.

BUIĆ, IVAN

Fotoamater s početka dvadesetoga stoljeća (?).

BURATO, TOMASO (1840 - 1910)

Najugledniji dalmatinski fotograf u devetnaestom stoljeću. Rođen u Dubrovniku, 27. ožujka 1840. Ondje je završio gimnaziju i pripravnički staž u ljekarni Rafa Šarića, a 1860. ili najkasnije 1862. otvorio fotografski atelijer. Od konca 1863. do rujna 1865. studirao farmaciju u Padovi, gdje je postigao stupanj maestra kemije i farmacije. Tijekom studija također se bavio fotografijom. Nakon završetka studija neko je vrijeme u Dubrovniku bio ravnateljem ljekarne i suplentom na jezuitskoj Gimnaziji, ali se istodobno nastavio baviti i fotografijom. U listopadu 1873. preselio u Zadar. Ondje je do smrti, 17. siječnja 1910, vodio atelijer na Campo Castello, No. 419 (prazan prostor zapadno od kuće br. 1 u Perivoju Gospe od Zdravlja). U ožujku 1876. počašćen naslovom carskoga i kraljevskoga dvorskoga fotografa. Godine 1884. utemeljio Prvi zavod u Dalmaciji za fotomehanički tisak, a koncem 1894. počeo izdavati i tiskati vlastite razglednice. Redovito izlagao na značajnijim izložbama u većim europskim gradovima. Bio je članom Societa Fotografica Italiana i sudionikom nacionalnoga kongresa talijanskih fotografa 1899. u Firenci. Godine 1908. podijeljeno mu je visoko carsko odličje Zlatnoga križa s krunom.

Zaslužan je podizanje zadarske fotografije na najviši stupanj profesionalne razine te širenje njezine porabe na područje fotomehaničke reprodukcije i nakladničkih poslova. Njegov obrtnički razvoj zrcali rađanje modernoga urbanoga senzibiliteta. Istodobno je rječit izričaj nove likovne kulture mladoga građanstva u usponu. Bio je i ostao dvorskim fotografom novoosviještenog zadarskoga građanskog staleža.

Nakon smrti, 17. siječnja 1910, atelijer je do 1911. vodila njegova supruga Giannina, dok je strukovne poslove obavljao Francesco Benedetti (—>). Od 1911. do 1922. vlasnikom atelijera bila je Buratova kći Vicenza, udana Milić (—>).

Bibl.:

Albo della ducale citta di Zara, 1875.

Alcuni lavori artistici di Francesco Salghetti-Drioli riprodotti fotograficamente, Zadar, Artale, travanj 1875.

Reprezentativni album za carevića Rudolfa, 1885.

Album u čast 30. obljetnice stolovanja zadarskoga nadbiskupa P. D. Maupasa, 1886.

Nagrade:

Trst 1871. i 1882, Beč 1873. i 1881, Skradin 1875, Pariz 1878. i 1880, Bruxelles 1883, Madrid 1886(?), Napulj 1887(?).

Izložbe:

Zadar, 1991. (retrospektiva).

Lit.:

Abdulah Seferović, Tomaso Burato - carski i kraljevski dvorski fotograf, Zadar, Narodni muzej, 1990.

Lada Seferović, Tomaso Burato et la photographie en Europe au XIXe siecle, Bruxelles, Universite Libre de Bruxelles, Faculté de Philosophie et Lettres, Histoire de l’Art et Archéologie, Année académique 1993 - 1994.

Abdulah Seferović, Nema ritrata bez Burata, Dubrovnik, 3, Dubrovnik, 2002, 53 - 105.

BUZOLIĆ, JOSIP

Autor prve tehnološke povijesti fotografije u Hrvata. Nećak pjesnika don Stjepana Buzolića i brat fotoamatera Stjepana Buzolića (—>).

Bibl.: Znanstvena smotra, Glasnik Matice dalmatinske, 3, Zadar, studeni 1901, 332 - 336.

BUZOLIĆ, STJEPAN

Fotoamater. Nećak pjesnika don Stjepana Buzolića i brat Josipa Buzolića (-->). Izlagao 1931. u Rijeci.

CADEL, JOSIP (GIUSEPPE)

Optičar i fotoamater. U srpnju 1900. izložio u izlogu svoje prodavaonice u Kalelargi slike dviju Tjelovskih procesija.

CARIĆ, JURAJ (1867 - 1921)

Splitsko-makarski biskup, istaknuti hrvatski intelektualac. Fotografijom se počeo baviti na studiju bogoslovlja u Zadru (1884 - 1888). Doktorirao na Augustineumu, u Beču. Predavao na zadarskim gimnazijama, a od 1892. do 1906. na zadarskoj bogosloviji. Rođen u Svirću na Braču, preminuo u Splitu.

CEREGATO (CHIEREGATO), VITTORIO (1859 - ? )

Fotoobrtnik. Rođen u Badia Polinese, 25 kilometara zapadno od Roviga. Pravo mu je prezime Chieregato. U Zadar došao iz Trsta 1905. Sredinom 1906. otvorio atelijer u kući Tamino na Brodarici (vjerojatno u današnjoj Ulici Miroslava Krleže). U lipnju 1909. preselio u kuću Oštrić, u Klaićevoj ulici (br. 2). Pripada među najdjelatnije zadarske fotografe svojega doba. U prvome svjetskome ratu izbjegao u Italiju, a poslove prepustio priležnici Giuliji Hitzelhammer (—>) i pomoćniku Ginu Segatu (-->). U listopadu 1924. otvorio atelijer Fotografia Moderna (—>) sučelice kavani Central u Širokoj ulici br. 34 ili 54. Djelovao do 1926. U njegovu atelijeru u Klaićevoj ulici, od 1928. radio je Spartaco Lepri, a od veljače 1932. Elizabeta Sakić (—>).

CHELAZZI, A.

Talijanski fotograf, „osobito sposoban retušer“, poslovni ortak Dragutina (Karla) Inchiostria (—>) koji ga je 1893. doveo iz Firence u Zadar. Atelijer djelovao najkasnije do sredine 1895.

CHIMER, IZIDOR

Fotoamater. Godine 1911. snimio dolazak splitskih biciklista u Zadar.

CIGLIANO, BIAGIO

Najdjelatniji zadarski fotograf u doba talijanske vlasti. U Zadar došao iz Italije 1918. kao vojni pomorski dočasnik. Blizak vlastima, obnašao svojevrsnu ulogu službenoga gradskoga snimatelja. Aktivan od 1920. ili najkasnije 1921, ali obrt prijavio tek od kolovoza 1925, u Ulici svete Marije, gdje je do tada radio Spartaco Lepri (jugozapadni dio Ulice Madijevaca, porušeno u svjetskom ratu). Koncem 1928. posao proširio na prodaju fotografskoga pribora i materijala. Nagrađen brončanom medaljom na natječaju Nacionalne turističke udruge u Rimu 1922. godine. Sudjelovao na izložbama u Trstu 1928. i Veneciji 1931. U tridesetim godinama redovito objavljivao fotografije u listu Il Littorio Dalmatico. Tiskao oko 50 različitih motiva razglednica. Tijekom bombardiranja Grada odselio u Veneciju, gdje je u smanjenu obujmu nastavio fotografski obrt. Godine 1950. izdao četiri zadarske razglednice, rabeći originalne negative iz 1939. godine. Za razliku od prethodnika, Cigliano se okreće događajima na otvorenim prostorima, javnim manifestacijama i društvenim događajima. Začetnik je moderne, realistične ili dokumentarne, odnosno novinske fotografije.

CROCIANI, C.

Vrlo dobar rani zadarski fotograf neutvrđena identiteta. Aktivan u prvoj polovici šezdesetih godina 19. stoljeća.

ČULINA, ŠIME (1919 – 1999)

Najpopularniji zadarski urar i najistaknutiji pučki fotograf u drugoj polovici 20. stoljeća. Godine 1995. priredio izložbu 300 portreta mještana Pridrage koje je 1942. godine snimao za osobne dokumente.

Izložbe: Zadar 1995.

Lit.: Vinko Srhoj, Socijalisti paleolita i desničari neolita, Narodni list, Zadar, 7. VII. 1995, 15.

DABAC, TOŠO (1907 - 1970)

Najistaknutiji moderni hrvatski fotograf. Nakon drugoga svjetskoga rata često navraćao u Zadar. Potaknuo Antu Brkana (—>) da počne izlagati. Sudjelovao u radu salona Čovjek i more kao izlagač i član izlagačkoga suda. Godine 1953. snimio album s 20 fotografija Zadra i okolice, koji je ostao nepoznat u javnosti.

Bibl.: Zadarsko zlatarstvo, Beograd, Jugoslavija, 1971.

Lit.: Abdulah Seferović, Izuzetno umjetničko poštenje, Slobodna Dalmacija, Split, 22. III. 1980, 5.

DAMIANI, CESARE

Dubrovački fotograf, rođen u Zadru sedamdesetih godina devetnaestoga stoljeća. Djelovao na Stradunu prva tri desetljeća dvadesetoga stoljeća. U Zadru presnimio crtež loža Plemićkoga kazališta prije temeljita preuređenja (u knjizi Josipa Sabalića Cronistoria). Njegove fotografije dubrovačkih umjetnina izlagane, zajedno s Hungerovim i Buratovim, u Zadru 1920.

DAMIANI (DA VERGADA), PETAR

Fotoamater s početka dvadesetoga stoljeća.

DENGG, FILIPP(O)

Putujući fotograf. U Zadru radio u prvoj polovici šezdesetih godina 19. stoljeća na trećem katu kuće Fanfogna u Ulici S. Grisogono, br. 67 (Brne Krnarutića). Neko vrijeme, od sredine šezdesetih godina radio u Dubrovniku s Antunom Jelaskom.

DOMIJAN, MILJENKO (1946)

Povjesničar umjetnosti. Glavni konzervator za nepokretna kulturna dobra u Upravi za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture. Rođen u Rabu. Diplomirao 1972. na zadarskom Filozofskom fakultetu. Od 1977. ravnatelj Zavoda za zaštitu spomenika kulture u Zadru, od sredine devedesetih godina glavni konzervator u Državnoj upravi za zaštitu spomenika kulture, a od 1999. do 2001. pomoćnik ministra kulture, tj. voditelj Uprave za kulturnu baštinu u Ministarstvu. Izlagao na jubilarnoj izložbi Fotografija u Zadru (1996). Godine 2008. objavio zapaženu knjigu fotografija Anima et corpus.

Izložbe:

Zadar 2004, Zagreb 2008, Vukovar 2008, Zadar 2009, Split 2009, Zagreb i Zadar 2011, Zagreb 2012, Zadar 2013, Zadar 2015, Zagreb, 2015.

Bibl.:

Anima et corpus, Zagreb, Muzej Mimara, 2008.

TerraToscana,Zagreb, Muzej Mimara, 2011.

Lit.:

Branka Hlevnjak, Djelo Miljenka Domijana (…) - u: Miljenko Domijan, Anima et corpus, Zagreb, Muzej Mimara, 2008., 3 - 4.

Tonko Maroević, Obnoviti viđenjem - u: Miljenko Domijan, Anima et corpus, Zagreb, Muzej Mimara, 2008., 6 - 7.

Igor Zidić, Sanjati i gledati, - u: Miljenko Domijan, TerraToscana, Zagreb, Muzej Mimara, 2011.

Tonko Maroević, Obuzetost zemljom - u: Miljenko Domijan, TerraToscana, Zagreb, Muzej Mimara, 2011., 3 - 4.

Želimir Koščević, (Bez naslova), - u: Miljenko Domijan, Mare Morlacco, Zadar, Narodni muzej, Zadar, 2013, 3.

Abdulah Seferović, Poziv na kreativnu avanturu - u: Miljenko Domijan, Kraške ljepotice, Zadar, Narodni muzej, 2015,

Marija Tonković (Bez naslova), - u: Miljenko Domijan Pariški zapisi i flanerije, Zagreb

DRAGAGNA, BERNARDO – NARDIN (1909 – 1980)

Fotoamater i istaknuti zadarski plivač. Rođen u Splitu. Brat Luigia Dragagne (—>). Izlagao na II. umjetničkoj i fotografskoj izložbi fašističkih sveučilištaraca Dalmacije (Zadar, 1937). Umro u Arcugnanu (Italija).

DRAGAGNA, LUIGI – GIGI (1914 – 1996)

Fotoamater i istaknuti zadarski plivač. Rođen u Splitu. Brat Bernarda Dragagne (—>). Aktivan među dvama svjetskim ratovima. Umro u Rimu.

DUJMOVIĆ, Fra STANKO (1866 -1940)

Fotoamater. Fotografijom se uspješno počeo baviti tijekom studija bogoslovlja u Zadru, od 1884. do 1888. U Provincijalatu franjevaca trećoredaca u Zagrebu pohranjena su tri njegova manja i pet većih albuma fotografija, a u samostanu u Portu na Krku fotoaparat i dio opreme.

Lit.:

N. G, In memoriam o. Stanka dr. Dujmovića, Vjesnik Provincije franjevaca trećoredaca glagoljaša, 2, Zagreb, 3O. travnja 1965, 37 - 40.

N. G, In memoriam o. Stanka dr. Dujmovića, Vjesnik Provincije franjevaca trećoredaca glagoljaša, 3, Zagreb, 15. srpnja 1965, 66 - 73.

Damir Sabalić, Fra Stanko Dujmović (1866. – 1940.), Radovi Zavoda za hrvatsku povijest, Vol. 48, Zagreb, 2016.,

ĐURIĆ, VJERA (1954.)

Povjesničarka umjetnosti i fotografkinja. Od 1987. živi i radi u Kanadi. Izlagala na jubilarnoj izložbi Fotografija u Zadru (1996). Rođena u Zadru.

FATIČIĆ, FJODOR - FEĐA (1947)

Zagrebački fotograf. Rođen u Zadru, diplomirao na Elektrotehničkom fakultetu u Zagrebu. Fotografijom se bavi od 1968. U Zadru izlagao samostalno 1979.

Lit.: A(bdulah) Seferović, Fotografija kao samostalna umjetnička tvorevina, Slobodna Dalmacija, Split, 17. XII. 1979, 7.

FELDMANN, ANNA (1843 - ?)

Poslovna suradnica i priležnica Carla Götza (—>). Rođena u Beogradu. Od 1862. do 1865. boravila u Beču. Od travnja 1865. do studenoga 1866. u Beogradu kao bečka fotografkinja. Godine 1867. pokušala u Zadru otvoriti atelijer zajedno s Carlom Götzom, ali bez uspjeha.

Lit.: Abdulah Seferović, Fotograf ili pustolov, Foto-kino revija, 4, Beograd, 1984, 8 - 9.

FERRARI - CUPILLI, GIUSEPPE (1809 - 1865)

Zadarski pjesnik, dramatičar, biograf, prevoditelj, novinar i prvi ravnatelj knjižnice Paravia. Kao urednik podliska u novinama Gazzetta di Zara zacijelo je bio autorom iznimno vrijednoga novinskoga prikaza dagerotipijskoga rada Le Pescheura (—>) u Zadru 1846.

Bibl.: Due parole sul valente daguerotipo signor Le Pescheur, Gazzetta di Zara, 90, Zadar, 9. XI. 1846, 543 - 544.

FICKERT, HERMAN

Jedan od najuglednijih ranih zagrebačkih fotografa. Podrijetlom iz Šleske. U Zadru djelovao vjerojatno prije 1864. i kraće vrijeme oko 1871.

Lit.: Nada Grčević, Fotografija devetnaestog stoljeća u Hrvatskoj, Zagreb, 1981.

FRANIĆ, UGO

Držao atelijer krajem tridesetih godina 20. stoljeća na uglu Ulice braće Vranjana i Ulice plemića Borelli. Sestru Doroteu angažirao kao retušerku. Nakon rata iselio u Italiju. Živio i radio u Vicenzi (Via S. Caterina, 35).

FURLANI, GIUSEPPE

Tršćanski profesor i fotoamater. Godine 1924. u Zadru snimio i izložio 12 motiva.

GALLESSI, EMILIO

Fotoamater i jedriličar u doba talijanske vlasti. Živio na Brodarici. Izlagao na II. umjetničkoj i fotografskoj izložbi fašističkih sveučilištaraca Dalmacije (Zadar, 1937). Iselio u Como.

GATTIN, NENAD (1930 - 1988)

Istaknuti hrvatski fotograf. Rođen u Trogiru, umro u Zagrebu. Autor većega broja fotomonografija iz područja povijesti umjetnosti. Dobar dio njegova fotografskoga rada vezan uza Zadar, osobito Arheološki muzej, a jedna kolekcija darovana Galeriji umjetnina. Bio članom ocjenjivačkoga suda salona Čovjek i more 1976. Godine 1992. u Zadru je priređena, a 1995. prikazana kritička retrospektiva njegova fotografskoga stvaralaštva.

Lit.: Mladen Pejaković, Svjetlo i svjetlost u fotografiji Nenada Gattina - u: Čovjek i more (Katalog), Zadar, Galerija umjetnina Narodnog muzeja, 1992, bez pag.

GIADRINI, GIORGIO

Kolekcionar. Rođen u Zadru. Od 1947. živi u Veneciji.

Izložbe: Zadar 1987, 2005.

GOIĆ, PETAR (1927 - 2012)

Izrazit predstavnik naivne fotografije kojom se počeo baviti 1948. Od 1964. do 1989. radio u gradskom Poglavarstvu kao osobni vozač zadarskih gradonačelnika. Izlaže od 1993. Rođen u Zadru.

Izložbe: Zadar 1993, 1994, 1996, 1998, 2001, 2002, 2003, 2005, 2006. 2007, 2012 (posthumno).

Bibl.: Ivica Nevešćanin, Amater s tisuću leđa, Narodni list, Zadar, 6. XII. 1996, 13,

GOLDSTEIN, MARCO GIUSEPPE (1843 - 1930)

Rani fotograf i poslovni ortak Nikole Androvića (—>) s kojim je 1875. snimio album fotografija o posjetu cara Franje Josipa Dalmaciji. Rođen u Sadagori (Poljska). Fotografsko umijeće izučio u Trstu. Ondje je, 10. ožujka 1871, oženio Clementinu Levy. Radio u Kopru, a možda i Puli. Od 14. rujna 1874. ravnatelj zadarskoga atelijera Andrović-Goldstein u Ulici Svetoga Šime br. 235 (Don Ive Prodana, 9). Taj je atelijer prestao raditi najkasnije 1878, a 1879. nakratko se na istome mjestu pojavio atelijer Abt & Goldstein (—>). Od 1880. Josip Goldstein afirmirao se kao „najpopularniji i najdjelatniji“ splitski fotograf, koji je snimao „cijele dvije generacije građana i njihov grad (…) do nakon prvog rata“. Umro u Splitu.

Bibl.: (Zajedno s Nikolom Androvićem) Album svjetlopisni s opisovanjem putovanja Nj.Vel. Kralja Frane Josipa I kroz Dalmaciu, (Zadar), 1876.

Lit.: Dr. Duško Kečkemet, Stari splitski fotografi, 1859 - 1918, Mogućnosti, 5 - 6, Split, 1990, 597 - 634.

GÖTZ, CARL(O)

Bečki fotograf. Godine 1867. prodao atelijer u Josefstädstr. za 600 forinta, napustio slaboumnu ženu i djecu te s priležnicom, beogradskom pustolovkom Annom Feldmann (—>) pokušao započeti posao u Zadru, ali bez uspjeha.

Lit.: Abdulah Seferović, Fotograf ili pustolov, Foto-kino revija, 4, Beograd, 1984, 8 - 9.

GOVORČIN, IVO (1934)

Slikar, a od 1970. prvi zadarski televizijski snimatelj. Rođen u Ižu Malom. Završio Školu za primijenjenu umjetnost u Splitu. Fotografijom se bavio uspješno, ali ne intenzivno.

GRČEVIĆ, MLADEN (1918 - 2011)

Jedan od najuglednijih hrvatskih majstora fotografije, pravnik i magistar povijesti umjetnosti. Rođen u Zagrebu. Fotografijom se počeo baviti 1939. Od 1972. član umjetničke komisije FIAP-a. Autor i likovni urednik brojnih fotografskih publikacija, među kojima i triju zadarskih fotomonografija.

Bibl.:

Zadar, Zagreb, Grafički zavod Hrvatske, 1969.

Zlato i srebro Zadra i Nina, Zagreb, Turistkomerc, 1972.

Zadar, Zadar, Narodni list, (1978).

Lit.:

Abdulah Seferović, Die optischen Erinnerungen eines Livefotografe, Fotografie, 1, Leipzig, 1991, 2 - 5.

Vladimir Maleković, Mladen Grčević, Zagreb, Muzej za umjetnost i obrt, 2002.

GRČEVIĆ, NADA (1922 - 2018)

Najuglednija hrvatska povjesničarka fotografije, magistrica povijesti umjetnosti i autorica fundamentalnoga djela o ranoj fotografiji u Hrvata. Izložbom Rana fotografija u Zadru (1977) utemeljila istraživanje prošlosti zadarske fotografije. Također, autorica izložbe Jadran u staroj fotografiji (1989). Godine 1998. odlikovana Redom Danice Hrvatske s likom Marka Marulića za osobite zasluge u kulturi. Rođena u Zagrebu, gdje je i preminula, 5.srpnja 2018.

Bibl.:

Rana fotografija u Zadru, Zadarska revija, 2 - 3, Zadar, 1978, 245 - 252.

Fotografija devetnaestog stoljeća u Hrvatskoj, Zagreb, Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske, 1981.

Jadran u staroj fotografiji, XII međunarodni trienale fotografije Čovjek i more, Zadar, Galerija umjetnina Narodnog muzeja, 1989.

Franz Thiard de Laforest (…), Peristil, 45, Zagreb, 2002, 167 – 182.

Franz Thiard de Laforest (…), Peristil, 46, Zagreb, 2003, 105 - 118.

Franz Thiard de Laforest i njegov veliki Album von Dalmatien, Zagreb, Hrvatski državni arhiv, 2005.

Lit.:

Abdulah Seferović, Nepoznati dometi kulturnog razvoja, Slobodna Dalmacija, Split, 8. X. 1977.

Abdulah Seferović, U traganju za izgubljenom fotografijom, Slobodna Dalmacija, Split, 5. XII. 1981.

B(ožena) Šu(rina), Nada Grčević, Hrvatski biografski leksikon, 5, Zagreb, Hrvatski leksikografski zavod, 2002, 142.

GRGUROVIĆ, BRANISLAV (1957)

Fotoreporter Slobodne Dalmacije. Fotografijom se bavi od 1974. Rođen u Zadru.

Izložbe: Zadar, 2003.

GUINA, BORIS (1946 - 2013)

Svrstan među izrazite predstavnik tzv. zadarske škole fotografije. Aktivan od 1974. Jedan od utemeljitelja Radio Zadra u kojemu je proveo cijeli radni vijek kao voditelj tehnike. Od 1988. do 1996. predsjednik Foto-kluba Zadar. Uvršten u selekcije jubiarnih izložaba Fotografija u Zadru (1996) i Hrvatski fotosavez 1939 - 1999. u Zagrebu. Rođen u Zadru.Preminuo 12.II.2013.

Nagrade:

Brončana medalja na 10. međunarodnom salonu fotografije Čovjek i more, Zadar, 1979.

Brončana Medalja na Međunarodnoj izložbi fotografije Zlatno oko u Novom Sadu, 1988.

Zlatna medalja na kolekciju od četiri fotografije na Republičkoj izložbi fotografije u Rovinju, 1989.

Brončana plaketa za kolekciju fotografija u boji na Međunarodnoj izložbi fotografije Otok i more u Kukljici, 2005.

Lit.:

Abdulah Seferović, In memoriam Borisu Guini, Zadarska smotra, 2, Zadar, 2013., 213 - 214.

Izložbe:

Zadar 2006, Zadar 2008, Pag 2013.

GUMBINGER, M.

Rani atelijerski fotograf. Djelovao u Zadru početkom šezdesetih godina.

HITZELHAMMER, GULIA (1852 - ?)

Priležnica fotografa Vittoria Ceregata (—>). Nadzirala rad atelijera tijekom Prvoga svjetskog rata, dok je Ceregato izbjegao u Italiju. Od 7. siječnja 1918. fotografska je obrtnica glasila na njezino ime. Rođena u Trstu 1852, udala se 1875. za Antonija Hitzelhammera koji je umro 1902.

HUNGER, EUGENIO (1879 - 1965)

Istaknuti zadarski fotograf s početka dvadesetoga stoljeća. Fotografsku izobrazbu stekao na glasovitome Grafičkom školskom i eksperimentalnom zavodu u Beču, kojim je upravljao dr. Josef Maria Eder. U svibnju 1901, sa svega 22 godine, otvorio „elegantan fotografski atelijer pokraj gradskoga perivoja“ (sada br. 6 na Poljani Petra Zoranića). Imao je najmoderniju fotografsku opremu svojega doba. Odmah pokazao sklonost za kazališnu fotografiju. Josip Sabalić angažirao ga za snimanje zadarskih umjetnina. Posebno se istaknuo time što je već u siječnju 1910. rabio Lumierove autochrome kolor dijapozitive. Darovitost je naslijedio od oca Josipa (Zadar, 1837 - 1885), spretnoga inovatora, pronalazača i dekoratera. Rođen je u Zadru 29. kolovoza 1879. Nakon 1918. nema informacija o njegovu atelijeru. Od 1944. živio u Italiji. Umro u Padovi 2. listopada 1965.

Bibl.:

Josip Sabalić, I dipinti delle chiese di Zara (mapa fotografija), Zadar, Janković, 1906.

Josip Sabalić, Pitture antiche di Zara (mapa fotografija), Zadar, Artale, 1912.

Lit.:

Abdulah Seferović, Hunger i prije Engleza, Slobodna Dalmacija, Split, 20. VII. 1990, 20.

INCHIOSTRI, DRAGUTIN (KARLO) (1866 - 1942)

Dekorater i slikar. Fotografijom se bavio od 1893. do 1897. Rođen u Splitu 18. listopada 1866. (otac Šibenčanin, majka Sinjanka). Najkasnije od 1887. živio i radio u Zadru. Ondje je 1890. otvorio slikarsko-dekoratersku radionicu u Ulici Svetoga Mihovila (Klaićeva). Kraće vrijeme boravio u Firenzi, a tada, u kolovozu 1893. otvorio fotografski atelijer na trećem katu kuće Alesani u Papučarskoj ulici (sada prazan prostor sučelice ulazu u Arheloški muzej). Poslovni ortak i retušer bio je neki A. Chelazzi iz Firence. Radili su najkasnije do sredine 1895. Uz ostalo, snimili su stare dekorativne štukature u Plemićkome kazalištu. Inchiostri je u kolovozu 1895. preuzeo snimanje starih gradina u Slavoniji za Svjetsku izložbu u Budimpešti, zbog čega se naselio u Bjelovaru. U Zagrebu je 22. srpnja 1896. prijavio fotografski obrt u Hatzovoj ulici. Ondje je vodio Prvu hrvatsku školu za amateur-svjetloslikare. Godine 1897. definitivno je napustio fotografiju i posvetio se dekorativnom slikarstvu. Preminuo u Beogradu 16. rujna 1942.

IVAČIĆ

Spominje se 1911. kao fotograf koji je imao atelijer pokraj Pravosudne palače u Zadru. Nije poznato je li to agilni zadarski veslač Ivan Ivačić, koji je 1906. veslao u četvercu društva Diadora.

IVANOV, VLADIMIR (1969)

Fotoreporter Slobodne Dalmacije. Rođen u Zadru. Fotografijom se bavi od 1987. Diskretan i nenametljiv snimatelj. Slike su mu upečatljive, rječite i pregledne, bez formalne afektacije.

IVEKOVIĆ, ĆIRIL METOD (1864 - 1933)

Arhitekt, konzervator i fotograf. Rođen u Klanjcu, studirao na Likovnoj akademiji u Beču, radio kao državni projektant u Sarajevu (1890 - 1896), zatim kao građevni savjetnik Namjesništva u Zadru (1896 - 1920) te u Zagrebu kao profesor na Višoj tehničkoj školi (1920 - 1933). Godine 1922. izabran za akademika. Baveći se u Zadru vrlo intenzivno istraživanjem i zaštitom spomenika kulture, snimio je dojmljivu kolekciju dalmatinske spomeničke baštine i 1910. počeo kod uglednoga bečkoga nakladnika Antona Schrolla objavljivati reprezentativno djelo Dalmatiens Architektur und Plastik. Do 1914. izdano je pet mapa (s po 40 listova), a nakon rata i šesta, u kojima su prikazani Trogir, Zadar, Šibenik, Split i Dubrovnik, te otoci Rab, Hvar i Korčula. Godine 1927. objavljeno je novo i poboljšano izdanje u dvije verzije: prva u šest mapa, a druga u dvije knjiga (Zadar, Šibenik i Trogir u jednoj, a Split, Dubrovnik, Rab, Hvar i Korčula u drugoj). Tražeći posvuda povijesne uspomene, Iveković je stvorio veliki vizualni katalog dalmatinskoga graditeljskog naslijeđa i građevnih elemenata, ali i fotografski opus bogatoga asocijativnoga i vizualnog potencijala. On je snimatelj s minimalnom osobnom interferencijom u medij, umjetnik koji ne govori u prvom licu, majstor percepcije i deskripcije, jednostavnosti i koherentnosti. Njegov fotografski opus ima karakter znanstvenoga djela.

Bibl.:

Dalmatiens Architektur und Plastik, I - VI, Wien 1910.

Bau- und Kunstdenkmale in Dalmatien, I - VI, Wien 1927.

Izložbe:

Klanjec 1988.

Lit.:

Tihomil Stahuljak, Za izložbu Ćirila Metoda Ivekovića u Klanjcu, Anali Galerije Augustinčić, 6, Klanjec, 1986.

Snježana Pintarić, Ćiril Metod Iveković - fotograf (Katalog), Klanjec 1988.

Slavica Marković, Ćiril Metod Iveković - arhitekt i konzervator, Zagreb, Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske, 1992.

JAŠA, ANTE (1951)

Fotografski entuzijast i fotograf. Fotografijom se počeo baviti 1973. u zadarskom Foto-kino klubu. Živi i radi u Kukljici na otoku Ugljanu. Izlagao na jubilarnoj izložbi Fotografija u Zadru (1996). Od 2001. godine AFIAP i PSA 2 Star Rating. Rođen u Kukljici, gdje vodi fotoklub Kornat, galeriju Otok i izložbu Otok i more.

Lit.:

Tatjana Stupin, Fotografija je hvatanje (…), Narodni list, Zadar, 18. IV. 2002, 21.

Izložbe:

Kukljica 1997, Kali, Zadar, Zagreb, Varaždinske Toplice, Novo Mesto, New York, Zadar 2002.

JELIĆ, Don LUKA (1864 - 1922)

Povjesničar i arheolog vrlo široke izobrazbe i kulture. Uz to što je od 1893. do 1914. na zadarskom bogoslovnom Sjemeništu predavao povijest i kanonsko pravo, intenzivno se bavio arheološkim istraživanjem starohrvatskih spomenika, posebice na području Nina. Bio jedan od utemeljitelja zadarskoga turističkoga društva Liburnija. Kolekcija njegovih fotografija, još uvijek neistražena i nepoznata javnosti, pohranjena je u knjižnici Arheološkoga muzeja u Splitu. Rođen u Vranjicu pokraj Splita. Umro u Kaštel Starom.

JERIČEVIĆ, IVAN (1907 - 1996)

Fotoobrtnik. S ujakom Jakovom Peručićem (—>) došao iz Korčule 1921. i s njim radio u bivšem atelijeru Tomasa Burata. Godine 1933. prijavio obrt pod svojim imenom u novome atelijeru u Pavlinovićevoj, br. 6, koji je zajedno sa suprugom Dorom vodio do ljeta 1987. Oko 900 sačuvanih negativa pohranjeno u zadarskom Državnom arhivu.

Izložbe: Zadar, 2009.

JEROLIMOV, PAVAO (1952)

Pedagog i publicist. Bavi se slikarstvom i fotografijom. Osnovnu školu i Gimnaziju završio u Zadru, Pedagošku akademiju u Zagrebu. Rođen u Zadru. Živi i radi u Zagrebu.

Bibl.: (?), Pavao Jerolimov, Zadarski Regional, Zadar, 9.I.2002, 51.

Izložbe: Otočac 1997, Zagreb 1998, 1999, 2000, 2001.

JUHAS, DANIEL (1974)

Slikar. Diplomirao na l´Accademia di Belle arti di Brera u Milanu. Na zadarskome Salonu mladih 2005. izložio digitalni print. Rođen u Zadru, gdje živi i radi.

Nagrade: Druga nagrada na Salonu mladih u Zadru, 2005.

JUKIĆ, BRANKA (1959)

Od 1989. neovisna fotografkinja u Londonu. Rođena u Zadru, a od 1976. živi u Londonu. Ondje je 2002. diplomirala englesku književnost i teologiju na St. Mary University College Stwberry Hill.

Lit.: Tatjana Stupin, Tuga vrane (…), Narodni list, Zadar, 10. VI. 2004, 20.

JURICA, PETAR (1980)

Rođen u Metkoviću. Godine 1998. upisao studij kulture i turizma na Filozofskom fakultetu u Zadru. Od 1999. fotoreporter Zadarskog lista.

Nagrade: Pohvala na Devetom salonu mladih u Zadru, 2000.

JURKOVIĆ, KONSTANTIN - GESTA

Fotoamater. Dugogodišnji ravnatelj Gradskog vodovoda. Od 1936. snimao u Benkovcu, a od 1944. u Zadru.

KARAVIDA, ŽELJKO (1954)

Fotografijom se bavi od 1970. Rođen u Osijeku. Fotoreporter Slobodne Dalmacije od 1980. do 1993. U Domovinskom ratu djelovao kao ratni fotoreporter. Od 1995. slobodan fotograf. Koautor fotomonografija Zadar Anno Domini 1991 (1992) i Godine stradanja (1995). Uvršten u selekcije jubilarnih izložaba Fotografija u Zadru (1996) i Hrvatski fotosavez 1939 - 1999. u Zagrebu.

KLAUS, VLADIMIR - KLIS

Slovenski ratni fotograf. Godine 1945. u prolazu kroz Zadar snimio dokumente o katastrofalnome bombardiranju grada (—> Alfred Kos, dr. Janez Milčinski i Edi Šelhaus).

Lit.: Abdulah Seferović, Sloboda iz ruševina, Nedjeljna Dalmacija, Split, 4. XI. 1984.

KLJUČANIN, ARIF (1956)

Fotografijom se bavi od 1974. Koautor fotomonografija Zadar Anno Domini 1991 (1992) i Godine stradanja (1995) Magistrirao na području andragogije 1987. Iselio u Novi Zeland 1996. Rođen u Bosanskom Kobašu.

Izložbe: Zagreb, 1992/93.

Bibl.: Hrvatski ratni grafiti, Zagreb, 1996.

KNEŽEVIĆ, ĐORĐE (GIORGIO)

Rani fotograf. Radio u Zadru od 6. lipnja 1872. do 20. kolovoza 1873. na današnjem Trgu tri bunara. Fotografijom se počeo baviti 1849. u Pešti. U rujnu 1854. otvorio prvi stalni fotografski atelijer u Novom Sadu. Radio, također, u Zrenjaninu, Budimu, Aradu, Segedinu, Pečuhu, Srijemskim Karlovcima, Mitrovici, Beogradu, Kovinu, Šapcu i u dva navrata u Sarajevu.

KNEŽEVIĆ, ŽARKO (1957)

Fotograf iz tzv. zadarske škole fotografije. Aktivan od 1979. Diplomirao 1982. na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Uvršten u selekcije jubilarnih izložaba Fotografija u Zadru (1996) i Hrvatski fotosavez 1939 - 1999. u Zagrebu. Rođen u Zadru, 17. prosinca 1957.

Izložbe: Zadar, 1985, 1987, 1988, 2001.

Lit.: Vinko Srhoj, Racionalno s erosom, Slobodna Dalmacija, Split, 12. X. 2001, 63.

KOS, ALFRED

Slovenski ratni fotograf. Godine 1945. u prolazu kroz Zadar snimio dokumente o katastrofalnome bombardiranju grada (—> Vladimir Klaus, dr. Janez Milčinski i Edi Šelhaus).

Lit.: Abdulah Seferović, Sloboda iz ruševina, Nedjeljna Dalmacija, Split, 4. XI. 1984.

KOTLAR, BERNARD (1956)

Elektroničar i "zaljubljenik u fotografiju", autor većeg broja CD ROM-a i i jednosatnoga dokumentarnog filma o dr. Slavku Peroviću (-->). Rođen u Arbanasima.

Nagrade: Fotoklub Split, 2008.

KOWALCZYK, GEORG

Austrijski povjesničar umjetnosti i upravitelj Povijesnog muzeja u Beču. U ljeto i jesen 1905. snimio najznačajnije povijesne spomenike u Dalmaciji. U tome su mu pomogli don Frane Bulić i Josip Bersa (—>). Godine 1910. izdao je dvije reprezentativne mape pod naslovom Denkmäler der Kunst in Dalmatien. Od 132 table, Zadru je posvećena 21 (među kojima se 11 odnosi na sv. Donata) s ukupno pedesetak fotografija.

Bibl.: Denkmäler der Kunst in Dalmatien, Beč, Franz Malota, 1910.

KUCELIN, ZVONKO (1955)

Fotografijom se bavi od 1976. Dugogodišnji fotoreporter Narodnog lista, a potom urednik fotografije u Zadarskom listu. Koautor fotomonografija Zadar Anno Domini 1991 (1992) i Godine stradanja (1995). Uvršten u selekcije jubilarnih izložaba Fotografija u Zadru (1996) i Hrvatski fotosavez 1939 - 1999. u Zagrebu. Rođen u Banjoj Luci. Spada među fotografe koji su osamdesetih godina tvorili „kreativno jezgro zadarskog fotografskog kruga“.

Izložbe: Zadar 1991.

Lit.:

Antun Travirka, Zvonko Kucelin, Zadar, Narodni muzej, 1991.

Lada Burčul, Svjetsko zlato za hrvatsku bijedu, Slobodna Dalmacija, Split, 18.IX.2016., 20.

KUKIĆ, STEVO

Fotografski obrt izučio u Zagrebu. Rođen u Virovitici 1928 (?). Radio u Puli. U Zadar došao 1954. Prve dvije godine vodio privatni atelijer, a od 1957. radio u Arheološkom muzeju i Državnom arhivu, snimajući početkom šezdesetih godina predstave u Narodnom kazalištu. Sedamdesetih godina ponovno otvorio vlastiti atelijer, u Ulici sv. Dominika. Umro 1989 (?).

KURTIN, GORKI (1949 - 1997)

Profesor Pomorske škole, član Kluba podvodnih aktivnosti i fotoamater. Bavio se poglavito podvodnim snimanjem.

Izložbe: Zadar 1996.

LAFOREST, FRANZ (1838 – 1911)

Rani fotograf koji je u Zadar došao iz Trsta početkom šezdesetih godina dvadesetoga stoljeća. Djelovao je kao poslovni ortak Stigera (—>) i kao samostalan obrtnik najdalje do 1866. Nakon Zadra radio je u Šibeniku, sedamdesetih godina u Splitu, početkom osamdesetih u Mostaru, a tada do smrti u Kotoru. Koncem devedesetih snimio je seriju zadarskih veduta, nalijepljenih na kartone sa starim mostarskim logotipom. Rođen je u Beču. Potječe iz bungurdske obitelji Thiard de Bissy. Životno mu je djelo Album von Dalmatien sa 190 fotografija 24 × 30 cm. Sačuvan je samo jedan primjerak sa 146 fotografija.

Bibl.:

Spalato und seine Alterthümer, Split, 1878.

Die Bocche di Cattaro, Split, 1898.

Album von Dalmatien, 1898.

Izložbe:

Zagreb, Hrvatski državni arhiv, 2005.

Lit.:

Nada Grčević, Franz Thiard de Laforest (…), Peristil, 45, Zagreb, 2002, 167 – 182.

Nada Grčević, Franz Thiard de Laforest (…), Peristil, 46, Zagreb, 2003, 105 - 118.

Nada Grčević, Franz Thiard de Laforest i njegov veliki Album von Dalmatien, Zagreb, Hrvatski državni arhiv, 2005.

LEPRI, SPARTACO

Talijanski fotograf. Počeo raditi 1919. u Ulici sv. Marije, 15 (jugozapadni dio Ulice Madijevaca, porušeno u bombardiranju Grada). Drugi atelijer, specijaliziran za „američku fotografiju“, otvorio 1922. u kući dr. Vladimira Pappafave (Mihe Klaića, 7). Godine 1925. prepustio atelijer u Ulici sv. Marije Biagiu Ciglianu (—>). Izgleda da je tada otvorio trafiku u Širokoj ulici (između Ulice braće Vranjana i Jadrine ulice), a najkasnije 1928. novi atelijer u Klaićevoj, gdje je do tada radio Vittorio Ceregato. Snimao je boravak talijanskoga kralja Viktora Emanuela III. u Zadru, 1922, a 1928. izlagao u Trstu. Od 1929. nema više informacija o njemu.

LE PESCHEUR

Prvi poznati dagerotipist koji je 1846. posjetio Zadar. Predstavio se kao Monsieur Le Pescheur de Lyon. O njemu se zna samo to da je u Beču 27. kolovoza 1852. izradio dagerotipijski portret Antuna Mažuranića. Najiscrpniji prikaz njegova rada, objavljen u zadarskim novinama, može se pripisati Giuseppeu Ferrari - Cupilli (—>).

Bibl.:

C., Due parole sul valente daguerotipo signor Le Pescheur, Gazzetta di Zara, 90, Zadar, 9. XI. 1846, 543 - 544.

Abdulah Seferović, Dagerotipija u Zadru, Zadarska revija, 5 - 6, Zadar, 1984, 557 - 563.

LOPRIENO, (FRANCESCO ili EUGENIO)

Fotograf. Uoči Drugog svjetskog rata radio u Klaićevoj ulici, 7. Poginuo u bombardiranju Grada 1943.

LOVROVIĆ, G.

Poslovni ortak fotografa Nikole Morettia (—>) s kojim je radio kraće vrijeme početkom dvadesetoga stoljeća.

LJUBIČIĆ, JOSIP

Fotoamater. Aktivan početkom 20. stoljeća.

MARAN, TULLIO.

Bankarski namještenik i fotoamater. Aktivan 1924. i 1925.

MARASOVIĆ, JERONIM (de MARASOVICH, GIROLAMO) (? - 1935)

Skradinski fotoamater s konca devetnaestoga i početka dvadesetoga stoljeća. Potječe iz poznate posjedničke obitelji. Oko 400 njegovih negativa pohranjeno u zadarskoj Znanstvenoj knjižnici. Još nisu obrađeni i istraženi.

Lit.:

Joško Zaninović i Nataša Zaninović, Marasović : fotografska zbirka, Nacionalni park Krka, Drniš i Gradski muzej, Šibenik, 2009.

MARČELIĆ, PETAR

Amater s početka dvadesetoga stoljeća.

MARČEV, NENO (1950)

Inženjer elektrotehnike. Fotografijom se bavi od 1964. Često sudjeluje na zajedničkim izložbama i surađuje u novinama. Svrstan u tzv. zadarsku školu fotografije. Rođen u Zadru.

MARIČIĆ, ŽELJKO (1950)

Fotoobrtnik. Rođen u Kninu. Obrtničku školu za fotografiju završio u Splitu, 1970. Kraće vrijeme radio u atelijeru Vjekoslava Suraća (—>), da bi 1974. otvorio samostalni fotografski atelijer na prvome katu zgrade br. 1 u Klaićevoj ulici. Prvi je u Zadru, 1976, nabavio opremu za automatsku obradu fotografija u boji. Uz atelijersku fotografiju redovito snima za potrebe gospodarstva, turizma i kulture. Koautor fotomonografija Zadar Anno Domini 1991 (1992) i Godine stradanja (1995). Izlagao na jubilarnoj izložbi Fotografija u Zadru (1996)

Lit.: R(adivoj) Knežević, Fotografija kao sudbina, Narodni list, Zadar, 15. VI. 1991, 14 - 16.

Izložbe: Zadar 1979.

MARKOVIĆ, DRAGAN - ĆIĆO (1955 - 1992)

Profesionalni fotograf od 1984. Poginuo kao dragovoljac u Domovinskom ratu.

MARNIKA, ROBERT (1966)

Art fotograf. Fotografijom se bavi od 1986. U prvoj polovici devedesetih godina 20. stoljeća djelovao u Zagrebu i Zadru, a od 1995. u Bolonji. Rođen u Zadru 15. prosinca 1966.

Izložbe:

Šibenik 1991, Tokio 1992, Bologna 1998, Bologna 2000, Bologna 2001, Zadar 2002, Bologna 2003, Berlin 2003, Palermo 2004, Melburn 2004, San Lazzaro di Savena 2004, Castel S. Pietro 2005, Bologna 2005, Prato 2006, Palermo 2006, Rim 2006, Rim 2007, Reggio Emilia 2007, Firenze 2007, Bologna 2007, Rim 2008.

Bibl.:

Sandi Vidulić, Bajkovito ali ne sladunjavo, Slobodna Dalmacija, Split, 24. VIII. 2002, 61.

Nagrade:

Zlatna plaketa za kolekciju crnobijelih fotografija na Međunarodnoj izložbi fotografije Otok i more u Kukljici, 2005.

Prva nagrada za portofolio Frammenti di un ricordo na festivalu fotografije Fotoleggendo u Rimu, 2006.

MAROEVIĆ, MIROSLAV (1900 - 1975)

Od 31. listopada do 1. prosinca 1918. snimio seriju od 33 fotografije u vrijeme propasti Austro-Ugarske Monarhije i ulaska talijanske vojske u Zadar. Kolekcija je otkupljena tek 2013. godine i pohranjena u zadarskom Državnom arhivu. Prvi put je izložena u lipnju 2014.

Lit.: Ante Gverić, Veliki rat - u: Veliki rat, Zadar, Državni arhiv, 2014., 9.

MARTINOV, RUDI (1919 - 1996)

Fotograf, glumac, zabavni pjevač i skladatelj. Tridesetih godina radio u atelijeru Biagia Cigliana (—>). Od 1943. u partizanskoj kazališnoj družini, a od 1945. u zadarskome Hrvatskom narodnom kazalištu. Početkom pedesetih ilegalno izišao iz zemlje i nastanio se u Torontu, gdje je vodio vlastiti fotografski atelijer. U Zadar se vratio sedamdesetih godina i kratko vrijeme držao atelijer u ulici Blaža Jurjeva, 3a. Popularan kao pjevač i skladatelj zabavnih melodija. Izlagao na jubilarnoj izložbi Fotografija u Zadru (1996). Umro u Zadru.

MATOŠEVIĆ, GORAN (1975)

Rođen u Zadru. Godine 2001. diplomirao na Višoj grafičkoj školi u Zagrebu, od 1999. do 2000. radio kao fotoreporter u Zadarskom listu, 2001. upisao studij fotografije na Universita dell´Imagine u Milanu, a 2004. studij na Politološkom fakultetu u Zagrebu.

Nagrade:

Pohvala na devetome zadarskom Salonu mladih u Zadru, 2000.

Prva nagrada na desetome zadarskom Salonu mladih u Zadru, 2002.

Izložbe:

Zadar 2005.

MAZZOLENI, GIOVANNI

Poznata je samo jedna njegova fotografija, snimljena na Brodarici, u Zadru. Na poleđini piše: Giovanni Mazzoleni / Barcagno di Zara / 29 Agosto 1897. Ništa se drugo ne zna o njemu.

MICHALUP, ISIDOR

Tršćanski fotoobrtnik. Godine 1903. pokušao otvoriti atelijer u Zadru, u Ulici svetog Dimitrija (Jurja Divnića), ali je odustao od nakane.

MILČINSKI, Dr. JANEZ (1913 - 1993)

Slovenski akademik, liječnik, pravnik i fotoamater. Boraveći na čelu slovenskoga saniteta u Zadru 1945. snimio brojne fotografije porušenoga grada. Kolekcija pohranjena u zadarskome Narodnom muzeju (—> Vladimir Klaus, Alfred Kos i Edi Šelhaus).

Lit.: Abdulah Seferović, Sloboda iz ruševina, Nedjeljna Dalmacija, Split, 4. XI. 1984.

MILIĆ, VICENZA (1869. - ?)

Kći Tomasa Burata (—>). Rođena u Dubrovniku. Radila o očevu atelijeru od 1900. Od 1911. do 1922. vlasnica atelijera Burato.

MILIN, MARE (1973.)

Rođena u Zadru. Apsolvirala studij dizajna na Arthitektonskom fakultetu u Zagrebu. Fotografijom se profesionalno bavi od 1994. Radi u modernoj periodici, na scenskim projektima i u reklamnim kampanjama. Sudjelovala na skupnim izložbama u Zagrebu, Ženevi i Amsterdamu.

Lit.: Karmen Travirka Marčina, Deveti salon mladih - Mladi zadarski fotografi, Zadar, Narodni muzej, 2000, (4).

Izložbe: Zagreb 1994, Zagreb 1996, Zagreb 2001, Zagreb 2002, Zadar 2002, Zadar (Diklo) 2004, Hvar 2004, Bratislava 2004, Zagreb 2005, Zadar 2005, Karlovac 2005, Trogir 2005, Zadar 2007.

Nagrade: Deveti salon mladih u Zadru, 2000.

MIONI, LUIGI

Najugledniji rani istarski fotograf. Djelovao u Puli od 1862. do 1902. Istodobno je od 1870. držao atelijer u Trstu. Nakratko se pojavio i u Splitu. Početkom 20. stoljeća javlja se iz Maloga Lošinja kao snimatelj i nakladnik zadarskih razglednica. U tu svrhu rabio i neke Buratove (—>) snimke.

Lit.: Marina Tenžera, Čar nestala vremena, Nedjeljni Vjesnik, Zagreb, 18. V. 2003.

MIŠKOVIĆ, JURE (1985.)

Rođen u Zadru gdje je završio srednju školu. Fotoreporter u zadarskome dopisništvu Jutarnjeg lista.

Izložbe: Zadar 2003.

Nagrade: Pohvala na desetome zadarskom Salonu mladih, 2002.

MÖDER, GIUSEPPE PINO (1918 - 1981)

Istaknuti talijanski fotograf. Rođen u Zadru 17. studenog 1918, odakle se iselio u Italiju u vrijeme Drugog svjetskog rata. Sredinom pedesetih godina prošlog stoljeća organizirao skupinu fotografa pod nazivom Fotografi-Artisti koja je ostavila neizbrisiv trag u talijanskoj neorealičkoj fotografiji. Također je u gradu Sant´Angelo (Pescara) utemeljio Museo Abruzzese della Fotografia ili popularnije Moder Museum. Godine 1956. pristupio je skupini Misa koja je kao članica FIAF-a nastavljala tradiciju glasovite Busole i okupljala ondašnje najpoznatije talijanske fotografe umjetničke orijentacije, a 1973. osnovao je Fotodokumentacijski centar Abruzzo (CADOF). Umro je u Pescari 4. studenog 1981. godine.

Njegovi odabrani uraci uvršteni su u izložbe Collettiva di fotografi Abruzzi (San Remo, 2003), La fotografia in Italia 1945 - 1975 (Milano, 2010), Il Paesaggio Italiano 1950 - 2000 (Pordenone, 2010) i Fotografija i neorealizam 1945 - 1965 (New York, 2010).

Izložbe:

Zadar 1979, Pescara 2001.

Bibl.:

Abruzzo 1963.

Abbatia Sancti Clementis 1975.

Arte Sacra in Abruzzo 1977.

MORETTI, NIKOLA

Fotograf. Radio u Zadru od siječnja 1897. do konca lipnja 1901. Prvo je do veljače 1898. držao bivši Inchiostrov atelijer u kući Alesani u Papučarskoj ulici (Šimuna Kožičića Benje, sučelice ulazu u Arheološki muzej), a potom je otvorio novi studio pokraj crkve sv. Mihovila (Špire Brusine, 4). Potkraj boravka u Zadru udružio se s G. Lovrovićem.

MRŠIĆ, ŽELJKO (1974.)

Fotografijom se bavi od 1997. Prvo kao fotoreporter Večernjega lista i Narodnog lista, a od 2003. kao urednik fotografije u Hravtskom narodnom listu. Rođen u Zadru 10. listopada 1974.

Izložbe: Zadar 2009, Zadar 2010.

MRŽLJAKOVIĆ, MLADEN

(—> Radolović - Mrlja, Mladen).

NASTRO, MARIJA

Fotografkinja. Radila od 1924. do početka Drugog svjetskoga rata u Calle de Tribunale, br. 6 (Ulica Borelli, br. 12).

NEUNER, RAIMOND

Fotoobrtnik. Kratko djelovao u Zadru od 1886. do početka devedesetih godina, a tada u Šibeniku.

NOVAK, PETAR (1879 - 1967)

Entomolog i fotoamater. Godine 1909. presnimio nekoliko minijatura za Sabalićevu knjigu Le miniature antiche di Zara. Rođen u Vrbanju na otoku Hvaru, gimnaziju završio u Zadru, a Višu gospodarsku školu u Križevcima. Od 1902. do 1909. obnašao u Zadru dužnost vinogradarskoga inspektora za Dalmaciju. Kasnije pripadao krugu splitskoga Kluba fotografa amatera (utemeljenoga 1911).

Lit.: Guido Nonveiller, Pioniri proučavanja insekata Dalmacije, Zagreb, Jugoslavensko entomološko društvo, 1989.

NOVAK, RATKO (1914 - 1998)

Fotoobrtnik. Nećak i učenik šibenskog fotografa Mate Cukrova. Od 1945. do 1964. držao atelijer Jadran u Ulici Elizabete Kotromanić, br. 2, a potom fotografski posao nastavio u New Yorku do umirovljenja 1984. Snimao tragične posljedice bombardiranja Grada u Drugom svjetskom ratu i čišćenje ruševina. Također je snimao prve predstave Hrvatskoga narodnog kazališta u Zadru. Odgojio novu generaciju fotografa (—> Vjekoslav Surać, Joso Špralja). Rođen u Veloj luci, umro u Zadru. Pokopan u obiteljskoj grobnici u Veloj luci.

Lit.: Abdulah Seferović, Objektivnost kamere, Nedjeljna Dalmacija, Split, 25. XI. 1979, 21.

NOVAKOVIĆ, MIHOVIL (1872 - 1933) i ZVONIMIR (1884 - 1925)

Fotoamateri. Potječu iz imućne benkovačke obitelji. Otac Petar bio je dopredsjednik Prizivnoga suda u Zadru. Oko 640 njihovih negativa 9 × 12 cm na staklu pohranjeno je u zadarskom Narodnom muzeju. Snimljeni su tijekom prvih dvaju desetljeća dvadesetoga stoljeća. Predočuju vedute i pejzaže Vrgorca, Benkovca i Zadra, obiteljske snimke, portrete, interijere, športske zabave i radove u polju te žanr-scene na talijanskoj fronti u Prvom svjetskom ratu. Slabo su istraženi, obrađeni i publicirani.

Lit.:

Abdulah Seferović, Stara fotografija u Benkovcu - u: Benkovački kraj kroz vjekove, Zbornik 1, Benkovac, 1987.

Vladimir Alavanja, Fotografski opus Mihovila i Zvonimira Novakovića, Zadar, Narodni muzej, 2010.

Izložbe:

Zadar 2010.

NOVARO, CARLO

Fotograf. Oženio se u Zadru 1905.

PAPARELLA, FRANCESCO

Fotoamater i trgovac. Službeni fotograf talijanske političke manifestacije Športski tjedan, 8. - 13. srpnja 1919. Snimao posjet talijanskoga kralja Viktora Emanuela III. Zadru 1922.

Lit.: Oddone Talpo, Societa Ginnastica Zara - Centenario, Rim, 1976.

PARČIĆ, Fra DRAGUTIN (1832 - 1902)

Istaknuti hrvatski jezikoslovac, borac za glagoljicu i najvažniji kalotipist u Hrvata. Rođen u Vrbniku na Krku. Školovao se na zadarskoj Gimnaziji i Sjemeništu od 1843. do 1954. Kalotipiju (negativ na papiru) upoznao 1857. i 1858. od Josipa Brčića, prvoga stalnoga zadarskoga fotografa (—>). Prvu datiranu fotografiju snimio 1859. u Prvić-Luci na otoku Prviću. Najznačajnije razdoblje fotografske aktivnosti bilježi od 1860. do 1864. na otočiću Galevcu (Školjiću) pokraj Preka na otoku Ugljanu. U Biskupskom ordinarijatu u Krku pohranjeno je 17 njegovih negativa na papiru. Uz jedan takav negativ zagrebačkoga fotografa Juliusa Hühna, to su jedini sačuvani specimeni te vrste u Hrvata. Začetnik je znanstvene (teleskopske i mikroskopske) fotografije na hrvatskome tlu, snimatelj najranijih fotografskih veduta Zadra i prvi koji je nastojao impersonalni fotografski postupak podrediti subjektivnoj likovnoj ekspresiji. Bez njega bi rana fotografija u Zadru ostala ograničena na obrtničku primjenu. Umro je u Rimu.

Lit.:

Nada Grčević, Fotografska ostavština Dragutina Parčića - u: Radovi, 19, Zadar, Institut JAZU, 1972, 373 - 392.

Abdulah Seferović, Svjetloslikar s Galevca, Zadarska smotra, 3, Zadar, 1993, 187 - 196.

PARISIO, GIULIO (1891 - 1967)

Poznati napuljski fotograf. Počeo kao novinski fotograf 1915, nakon čega je pozvan u ratno zrakoplovstvo za fotografskog snimatelja. Prva velika zadaća bila mu je snimati „tragove talijanstva“ u Dalmaciji. koju je započeo realizirati u Šibeniku, 13. studenog 1918. Od 30. kolovoza do 7. rujna 1919. priredio je samostalnu izložbu u predvorju zadarskoga Novog kazališta. Događaju se pridavalo veliko promidžbeno značenje. Predstavljene su ukupno 124 fotografije većeg formata dalmatinskih pejzaža te veduta Zadra, Šibenika, Visa, Trogira, Splita, Korčule, Skradina i nekih drugih gradova. Nakon neuspjela pokušaja da slike izloži u Rimu, priredio je izložbu u Napulju, u siječnju 1920. U veljači je darovao album fotografija Dalmacije talijanskome kralju Viktoru Emanuelu III. Dio radova izložen u okviru izložbe dalmatinske umjetnosti u Vili Borghese u Rimu, u svibnju 1920. U to je vrijeme otvorio atelijer u Napulju i afirmirao se, kako svjedoči sam Marinetti, kao „najveći futurist među napuljskim fotografima“! Sada je u tom atelijeru smješten Arhivio Fotografico Parisio s oko 70 tisuća njegovih negativa.

Bibl.:

La festa del fiore italico a Zara, 8 – 14 luglio (Fotografie G. Parisio), L´Ilustrazione Italiana, 30, Milano, 27. VII. 1919, 92 – 93.

Lit.:

Vitaliano Brunelli, Catalogo della mostra di fotografie della Dalmazia e isole Curcolane operate da Giulio Parisio, Zadar, Schönfeld, 1919.

Izložbe:

Zadar 1919, Napulj 2002, Milano 2002.

PEROVIĆ, Dr. SLAVKO (1921 - 2007)

Ugledni zadarski pedijatar, sveučilišni profesor, javni djelatnik i fotoamater iz tzv. zadarske škole fotografije. Rođen u Preku na otoku Ugljanu. Nagrađen na prvoj izložbi zadarskoga Fotokluba 1958. Jedan od najpostojanijih članova priređivačkog odbora salona Čovjek i more (1963 - 1989). Uvršten u selekcije jubilarnih izložaba Fotografija u Zadru (1996) i Hrvatski fotosavez 1939 - 1999. u Zagrebu. Preminuo u Zadru, 16. siječnja 2007.

Bibl.:

Litrati, Kali, Matica hrvatska, 2004.

Lit.:

Tomislav M(arijan) Bilosnić, Zadarska škola, Zadarska revija, 2 - 3, Zadar, 1985, 258 - 260.

Tatjana Stupin, Osobnom intervencijom (...), Narodni list, Zadar, 12. X. 2000, 22 - 23.

Abdulah Seferović, Pečat kreativne osobnosti, Slavko Perović, Litrati, Kali, Matica hrvatska, 2004, 89 – 91.

PERUČIĆ, JAKOV

Fotoobrtnik. Prema obiteljskoj predaji fotografsku radionicu utemeljio 1849. u Punta Arenasu. U Zadar stigao u listopadu 1921. iz Korčule. Iduće godine preuzeo atelijer Tomasa Burata (—>) na Campo Castello (Perivoj gospe od Zdravlja). Naslijedio ga je nećak Ivan Jeričević (—>) koji je 1933. prešao u novosagrađeni atelijer u Viale Tommaseo, br. 26 (Pavlinovićeva, 6).

Lit.:

T(onin) T(amino), Uno spiazzaletto, un fotografo ed altro, Zara, 2 – 3, Ancona, 1966, 7 – 8.

Tonko Barčot i Maro Grbić, Korčulanski fotograf Jakov Peručić i njegove zbirke fotografija, Arhivski vjesnik, 60, Zagreb, 2017., 137 - 163.

PETRICIOLI, DONAT

Magistar biologije, istraživač podmorja i krša, pasioniran i uspješan podvodni fotograf. Sin prof. Ive Petriciolija.

Izložbe: Zadar, 2008.

PETRICIOLI, Dr. IVO (1925)

Akademik, sveučilišni profesor, povjesničar umjetnosti i fotoamater iz tzv. zadarske škole fotografije. Nagrađen na prvoj izložbi zadarskoga Fotokluba i salonu Čovjek i more 1958. Dugogodišnji član priređivačkoga odbora salona Čovjek i more (1963 - 1969, 1979 - 1989). Njegov je obiteljski arhiv nezaobilazan izvor za ranu fotografiju u Zadru. Uvršten u selekcije jubilarnih izložaba Fotografija u Zadru (1996) i Hrvatski fotosavez 1939 - 1999. u Zagrebu. Rođen u Zadru.

Lit.:

Tomislav M(arijan) Bilosnić, Zadarska škola, Zadarska revija, 2 - 3, Zadar, 1985, 258 - 260.

Nagrade:

Diploma na 2. međunarodnom salonu fotografije Čovjek i more, Zadar, 1958.

PETRIČIĆ, ALFRED (1920 - 2006)

Akademski slikar. Rođen u Splitu. Ravnatelj zadarske Galerije umjetnina od 1950. do 1975. Dugogodišnji tajnik i član ocjenjivačkoga suda izložbe Čovjek i more (1963 - 1973). Fotografijom se počeo baviti intenzivno 1979. Izlagao na jubilarnoj izložbi Fotografija u Zadru (1996).

PRAGA, JOSIP (1893 - 1958)

Povjesničar i ravnatelj Knjižnice Paravia (Znanstvena knjižnica u Zadru). Rođen u Sutomišćici na otoku Ugljanu, gimnaziju pohađao u Zadru, a u Beču studirao klasičnu filologiju. Diplomirao u Padovi. Nekoliko sačuvanih negativa 9 × 12 cm svjedoči da se fotografijom bavio najkasnije od 1916.

Bibl.: Giuseppe Praga, Storia di Dalmazia, Milano, dall’Oglio, 1981.

PUTTI, ANTONIO (1799 - 1872)

Autor rukopisnoga Enciklopedijskoga zorno-slikovnoga rječnika (Dizionario enciclopedico intuitivo-figurato), pisanoga i risanoga u Zadru od 1854. do 1862. Ilustrirao i objasnio pojmove kao što su dagerotipija, fotografija, megaskop, kamera (optička, obscura i lucida), stereoskop i sl. Bio je arhivar zemljovida u Zadru od 1845. do 1865. i ravnatelj Plemićkoga kluba (Casino Nobile). Pripadao je krugu inteligencije koja se okupljala u staroj gradskoj ljekarni Al Redentore (K Spasitelju) Franje Marottija u današnjoj Ulici Dalmatinskoga sabora, br. 2, koju je kasnije kupio Nikola Andrović (—>). Rječnik je pohranjen u Znanstvenoj knjižnici u Zadru, a objavljen 1994. u Firenci. U prva dva toma, od ukupno četiri, sačuvani su albuminski portreti autora. Rođen je u Padovi, umro u Zadru.

RADMAN, LEO (1903 – 1988)

Prema nekim ocjenama najbolji fotoamater u doba talijanske vlasti. Rođen u Zadru. Odličan portretist. Izlagao na II. umjetničkoj i fotografskoj izložbi fašističkih sveučilištaraca Dalmacije (Zadar, 1937). Umro u Pisi.

RADOLOVIĆ - MRLJA, MLADEN (1951)

Fotograf. Rođen u Puli. Svrstan u tzv. zadarsku školu fotografije. Fotografijom se bavi od 1977. Kraće vrijeme bio fotoreporterom zadarskoga Narodnoga lista (1994 - 1996), a od 1999. surađivao u Slobodnoj Dalmaciji. Koautor fotomonografije Zadar (1996). i autor fotografija u većem broju ilustriranih turističkih vodiča. Izlagao na jubilarnoj izložbi Fotografija u Zadru (1996).

Izložbe:

Zadar 1981. i 1986, Dubrovnik 1987, Velika Gorica 1988, Zadar 1994, Zadar 1997.

Lit.:

Vinko Srhoj, Bljesak morske politure, Slobodna Dalmacija, Split, 7. V. 1994, 26.

ROCA, ANTE (1905 - 1990)

Fotograf, Kandidat AFIAP. U svjetskom ratu snimio ciklus fotografija pod zajedničkim naslovom Svjetlo na pepelu. Među njima je osamdesetak fotografija iz Zadra, 1944. Kolekcija je pohranjena u Narodnom muzeju. Naknadno su pribavljeni i negativi. Rođen u Vodicama, umro u Zagrebu.

Lit.:

Abdulah Seferović, Snaga autentičnog dokumenta, Slobodna Dalmacija, Split, 12. XII. 1981, 5.

Tončika Cukrov - Branka Hlevnjak - Rhea Ivanuš, Ante Roca fotograf stvarnosti, Zagreb, Hrvatski fotosavez, 2013.

RUBELJ, JOSO

Fotoobrtnik. Radio u Zadru kratko vrijeme neposredno nakon Drugoga svjetskog rata, u bivšem atelijeru Antonija Zanelle na sadašnjem Trgu Petra Zoranića.

RUPPRECHT, GIOVANNI

Slabo poznat fotograf s početka 20. stoljeća. Snimio dolazak talijanske torpiljerke u Zadar, 4. studenog 1918.

SABALIĆ, JOSIP (1856 - 1928)

Povjesničar, pripovjedač, pjesnik i dramski pisac. Iznimna i originalna pojava u zadarskom kulturnom životu na razmeđu dvaju stoljeća. Rodio se i umro u Zadru. Majka mu je Roza Vuković. Otac, Josip, bio je ravnateljem Zadarske filharmonije. Diplomirao pravo u Grazu. Najplodniji je zadarski pisac svojega vremena. Cijeli život istraživao prošlost Zadra. Njegova Cronistoria nezaobilazan je izvor podataka za ranu zadarsku fotografiju. Autor je četiriju mapa fotografija najvrjednijih djela zadarskoga i dalmatinskoga slikarstva. Za njihovu izradu angažirao je Tomasa Burata, Eugenija Hungera, Cesara Damianija, Petra Novaka i neke inozemne atelijere.

Bibl.(važna za povijest fotografije):

Guida Archeologica di Zara, Zadar, Woditzka, 1897.

I dipinti delle chiese di Zara, Zadar, Janković, 1906.

Le miniature antiche di Zara, Zadar, Janković, 1909.

Pitture antiche di Zara, Zadar, Artale, 1912.

Album di fotografie di Andrea Schiavone, Zadar, Artale, 1912.

Cronistoria Anedottica del Teatro Nobile di Zara (1781-1881), Zadar, Nani, 1904 - 1922.

Lit.:

Marco Perlini, Giuseppe Sabalich, letterato e storigrafo zaratino - u: Giuseppe Sabalich, Le campane zaratine, Prima ristampa, Trieste, Maggio 1979.

Nedjeljka Balić-Nižić, Talijanski pisci u Zadru, Rijeka, Edit, 1998, 21 - 52.

SAKIĆ, ELIZABETA

Fotografkinja. Radila od 1932. i neposredno nakon Drugog svjetskog rata u Klaićevoj ulici, br. 2.

SANTUCCI, DARIO (1911 - 1999)

Amater. Rođen u Zadru. Iselio 1943. u Fermo, u Italiji. Sačuvano dvadesetak njegovih negativa 9 × 12 cm na staklu iz tridesetih godina. Umro u Veroni.

Lit.: Dario Santucci in attivita a 87 anni, Il Dalmata, 4, Trst, kolovoz 1998, 8.

SARAĐEN, RADOMIR (1957)

Zagrebački kazališni fotograf. Rođen u Stanišiću u Vojvodini. Fotografijom se počeo baviti 1976. u Zadru. Prvi put izlagao na Salonu mladih 1978. Od 1988. živi i radi u Zagrebu.

Lit.: Šenol Selimović, Prestao sam fotografirati (…), Zadarski list, Zadar, 3. VIII. 1999, 14.

SCHLENKRICH, EMANUELA

Putujuća fotografkinja. U Zadru se predstavila, u ožujku 1853, kao „bravissima daguerotipista“. Radila u kući Pinelli (Don Ive Prodana, 9), gdje je kasnije bio atelijer Nikole Androvića (—>).

SCHÖNFELD, ENRICO (HEINRICH) (1873 - 1942)

Najpoznatiji zadarski knjižar, nakladnik, tiskar, i prodavač fotografske opreme i materijala iz doba austrijske i talijanske vlasti. Naslijedio obiteljsku knjižaru koja je poslovala na Narodnom trgu, zapadno od zgrade broj 5, najkasnije od 1880, a tiskaru otvorio 1907. u Ulici sv. Marije, sučelice ulazu u Samostan. U svibnju 1892. izdao prvu zadarsku razglednicu.

SEFEROVIĆ, ABDULAH (1934)

Slavist (Filizofski fakultet u Zadru, 1961), glumac (Narodno kazalište i Kazalište lutaka u Zadru, 1955 - 1964) i novinar (Slobodna Dalmacija u Splitu, 1964 - 1993). Rođen u Banjoj Luci. Fotografijom se počeo baviti u drugoj polovici šezdesetih godina, orijentirajući se uglavnom na novinsku, scensku i turističku fotografiju. Publicirao velik broj prikaza, ogleda i studija iz područja fotografije. U zadarskome Kazalištu lutaka pohranjeno više od 400 njegovih crno-bijelih negativa i kolor dijapozitiva, snimljenih od 1972. do 1997. Član priređivačkoga odbora trijenala Čovjek i more od 1979. do 1986. i član žirija 1982. godine.

Lit.:

Antun Travirka, Prepoznatljivi fotografski rukopisi, Narodni list, Zadar, 27. IV. 1991, 14 - 15.

Ivica Župan, Izuzetan zadarski doprinos, Narodni list, zadar, 21. X. 1994, 14.

Pavao Jerolimov, Zadarski vremeplov, Narodni list, Zadar, 25. X. 1996, 16.

Davorka Mezić, Znanost i strast (…), Slobodna Dalmacija (Prilog Nedjeljna Dalmacija), 13. III. 2005, 4 – 5.

Ivica Nevešćanin, Totalitarizmi su Zadru zatrli građansku svijest, Slobodna Dalmacija (Prilog Nedjeljna Dalmacija), Split, 17. IV. 2005, 4 – 5.

Zlatko Gall, Strast iza objektiva, Slobodna Dalmacija, Split, 9. III. 2008, 42.

Ante Rogić, U Zadru smo bili spremni za sve promjene, zahvaljujući braći Brkan, Zadarski list (Prilog Donat), Zadar, 26.VI.2012., 18 – 19.

Bibl.:

Tomaso Burato, carski i kraljevski dvorski fotograf, Zadar, Narodni muzej, 1990.

Nema ritrata bez Burata, Dubrovnik, 3, Dubrovnik, 2002, 53 – 105.

Zadar na starim razglednicama, Rijeka, adamić, 2005.

Photographia Iadertina, Zagreb, Kapitol, 2009.

Izložbe:

Zadar 1991, Split 2008, Zadar 2012, 2015.

SEGAT, GINO (1891 - ? )

Tršćanski fotograf. Ravnatelj atelijera Vittorija Ceregata (—>) od travnja 1914. Tijekom Prvoga svjetskog rata vodio poslove za račun Ceregatove priležnice Giulije Hitzelhammer (—>), dok je Ceregato bio u izbjeglištvu u Italiji.

SERREQI (SERREĆI), GAŠPAR (1940)

Fotoobrtnik i kolekcionar fotografske opreme. Rođen u Uroševcu (Kosovo), u Zadru počeo povremeno raditi od 1965, a 1970. otvorio stalni atelijer u Varoškoj ulici, 4. Od 1978. prikuplja stare fotoaparate i opremu. Sredinom 1998. kolekcija je brojila oko 75 do 80 fotoaparata svih tipova, veći broj optike i sitnoga pribora. Nije stručno obrađena, izlagana i publicirana.

SINOBAD, STEVAN

Fotoobrtnik. Aktivan najkasnije u ožujku 1923, ali je obrt prijavio od početka 1924. u Vicolo Califi (Majke Margarite). Sredinom 1927. udružio se s Antonijem Zanelli (—>). U atelijeru je također radio Antonio Zanella (—>). Od 1929. živio i radio u Splitu.

SITNICA, VEDRAN

Fotoreporter Zadarskog lista od 1999.

Izložbe: Zadar, 2006, 2007.

SORIĆ, SENKO (1944)

Pisac, folklorist i fotograf. Rođen u Zagrebu, studirao u Zadru, gdje živi od 1978. Fotografijom se bavi od 1961.

Izložbe: Zagreb 2001, Čakovec 2001, Preko 2001, Zadar 2002.

SRHOJ – ČERINA, mr.sc. LJUBICA

Od 1995. voditeljica Galerije umjetnina Narodnog muzeja. Vrlo brzo očitovala visok stupanj afiniteta za fotografiju, osobito za njezin izmijenjeni karakter i novi položaj u okviru šireg pojma likovnih umjetnosti.

SRHOJ, Dr. VINKO (1957)

Povjesničar umjetnosti, likovni kritičar i teoretičar, predavač umjetnosti 20. stoljeća i teorije umjetnosti na Zadarskom sveučilištu. Diplomirao 1983. na Filozofskom fakultetu u Zadru povijest umjetnosti i hrvatski jezik i književnost. Od 1976. sustavno prati izlagačku likovnu praksu u Zadru. Djelatnost mu je ocijenjena kao „prvi pokušaj sustavnog kritičarskog rada na praćenju zadarskog likovnog stvaralaštva sa odlikama stručne likovne kritike i jasnim generacijskim opredjeljenjem“. Doktorirao u travnju 1999. U znanstveno-nastavno zvanje docenta izabran 2003. godine. Rođen u Splitu.

Lit.:

Romana Galović, Uvijek ću biti u opoziciji (…), Zadarski list, Zadar, 27. IV. 1999, 14.

Ivica Nevešćanin, Anakroni eksces (…), Zarez, III/56, Zagreb, 24. V. 2001, 18.

Goran Bujić, Zadarska likovna scena (…), Zadarski list, Zadar, 21. VI. 2001, 19.

Bibl.:

Grupa Biafra 1970. – 1978, Zagreb, Art studio Anzinović, 2001.

STERLE, SANDRA (1965)

Multimedijalna umjetnica. Godine 1989. diplomirala na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Školovanje nastavila na Kunstakademie u Düsseldorfu 1995/96. Od 1991-2000. živjela i radila u Amsterdamu. Sada je docentica Novih medija na Umjetničkoj akademiji Sveučilišta u Splitu. Istražuje, kako veli, samu sebe i svoju priču paralelno s medijima u rasponu od performancea, fotografije, cd-roma, videa, interneta i web-streaminga.Rođena u Zadru.

Lit.: Ivica Župan, Pet karaktera, Slobodna Dalmacija, Split, 20. III. 1998, 38.

STIGER

Rani atelijerski fotograf. Radio u Zadru početkom šezdesetih godina 19. stoljeća s poslovnim ortakom Franzom Laforestom (—>).

STIPIĆ, GRGO

Dugogodišnji direktor i glavni urednik zadarskoga Narodnog lista. Na prvoj izložbi zadarskoga Fotokluba, 1958, nagrađen diplomom.

STIPIĆ, STJEPAN

Fotoamater. Svrstan u tzv. zadarsku školu fotografije. Nagrađen na prvoj izložbi zadarskoga Fotokluba 1958. Jedan od najpostojanijih članova priređivačkoga odbora salona Čovjek i more (1963 - 1989).

STOJAN, VINCENZO (1906 - 1985)

Pasionirani fotoamater u doba talijanske vlasti. Snimio bogatu i vrijednu kolekciju fotografija o bombardiranju Zadra u Drugom svjetskom ratu. Iselio u Italiju. Najveći dio snimaka objavljen u knjizi Giovannija Eleuterija Lovrovicha, ZARA, dai bombardamenti all´esodo (1943 - 1948), 2a Ed.(aggiornata), Marino (Roma), 1986. Umro u Milanu. Negativi su sačuvani u obiteljskome arhivu.

Lit.: (Nerino Rismondo), Prof. Vincenzo Stojan, Zara, 5, Ancona, 1985.

STULIĆ, MARIN (1977)

Rođen u Zadru. Godine 1996. završio Srednju fotografsku školu u Opatiji. Od 1997. radio u fotostudiju „G“, od 1998. fotoreporter Zadarskog lista, a od 1999. Narodnog lista i Večernjeg lista.

Nagrade: Pohvala na Devetom salonu mladih u Zadru, 2000.

SURAĆ, STIPE (1972)

Fotoreporter Zadarskog lista od 1996. do 2000, a od tada magazina More. Intenzivno se bavi izložbenom fotografijom. Od 1998. radove mu objavljuje pariški magazin Photo. Njegova fotografija, bez obzira na duboko socijalno značenje, ne pretendira biti dokaznim materijalom. Ne zanima ga mit o vjerodostojnosti fotografije. Sve što ga zanima jest staviti sebe i svoju imaginaciju u središte događaja i stvoriti značenje koje će gledatelj svjesno promatrati.

Nagrade:

Prva i četvrta nagrada na Internet-natječajima Instituta za fotografiju u New Yorku, 1997.

Honorable Mention na natječaju Instituta za fotografiju u New Yorku, 1998.

Nagrada Općine Kukljica na međunarodnoj izložbi fotografije Otok i more u Kukljici, 1998.

Zlatna plaketa FIAP-a na 9. međunarodnom salonu fotografije u Rovinju, 1998.

Horoble Mantion na natječaju Instituta za fotografij u New Yorku, 1999.

Diploma na izložbi Otok i more u Kukljici, 1999.

Druga nagrada u selekciji Fine A i dva puta treća nagrada u selekciji B na natječaju Instituta za fotografiju u New Yorku, 1999. - 2000.

Druga nagrada na Agfanet Photo Contest „Nightlife“, 2000.

Izložbe:

Zadar 2000, Zadar 2005.

SURAĆ, VJEKOSLAV (1929)

Najstariji zadarski aktivni fotoobrtnik. Rođen u Murvici. Majstorski ispit položio u Ratka Novaka (—>) 1948. Godine 1951. otvorio atelijer u Barakovićevoj ulici, br. 7, koji još uvijek posluje pod njegovim imenom.

Lit.:

R(adivoj) Knežević, Vremeplov fotografa Vjeke, Narodni list, Zadar, 27. VII. 1991, 12 - 13.

Drago Marić – Vjekoslav Surać, Foto Vjeko, Zadar, 2017.

Nagrade:

Nagrada za životno djelo Zadarske županije, 1999.

ŠALOV - MATADI, BRANIMIR (1969)

Pohvaljen na Salonu mladih 2002. godine. Rođen u Zadru.

ŠARIĆ, ŽELJKA

Rođena u Zadru. Diplomirala na Odjelu za fotografiju Visoke škole za dizajn u Rimu. Prva samostalna izložba u Zadru 1994.

Lit.:

Vinko Srhoj, Vizažistički lijepo, Slobodna Dalmacija, Split, 30. X. 1994, 14.

ŠELHAUS, EDI

Slovenski ratni fotograf. U prolasku kroz Zadar 1945. snimio dokumente o katastrofalnome razaranju (—> Vladimir Klaus, Alfred Kos i dr. Janez Milčinski).

Lit.:

Abdulah Seferović, Sloboda iz ruševina, Nedjeljna Dalmacija, Split, 4. XI. 1984.

ŠPRALJA, JOSO (1929 - 2017)

Fotograf, keramičar, grafičar i šansonijer. Rođen u Zadru. Odrastao i odgojen u obitelji Brkan (—>). Fotografiju počeo učiti u majstora Ivana Jeričevića (—>) 1942, a završio u Ratka Novaka (—>) 1948. Od 1950. radio u Znanstvenoj knjižnici, a od 1. siječnja 1953. do 31. prosinca 1956. u Arheološkom muzeju, kada je otišao na studij pjevanja u Zagreb. Godine 1961. iselio u Toronto, gdje je dosegnuo jednu od najblistavijih karijera suvremenih hrvatskih estradnih umjetnika i uspješnih poslovnih ljudi. Također se afirmirao kao grafičar, keramičar i fotograf. Često boravio i izlagao u rodnome gradu u koji se definitivno vratio 1998. godine.

Stvaralački postupak utemeljio je na iskustva atelijerske obrtničke tradicije, dokumentarnoga snimateljskog postupka, kazališne scenske stilizacije, pjevačko-glazbenoga izričaja, a ponajviše na osobnome osjećaju svijeta i potrebi kreativne ekspresije, podređene lirskoj naravi i emocionalnome stavu prema zavičaju. U opreci među umjetničkim i dokumentarnim, među refleksijom i autoritetom, stvara vrlo specifična vrsta tenzije.

U Hrvatskoj kazališnoj kući u Zadru pohranjena su 573 njegova negativa i veći broj kazališnih fotografija, snimljenih od travnja 1958. do listopada 1961. Galeriji umjetnina darovao kolekciju od 57 fotografija. Rođen 23. svibnja.

Izložbe:

Zadar 1960, Toronto 1983, Zadar 1983, Beograd 1984, Zagreb 1985, Zadar 1989, Toronto 1989, Zadar 1990, Toronto 1992, Zadar 1994, Zadar 1998, Zadar 2000, Kali 2000, Zadar 2000, Zadar 2001, Zadar 2001, Zagreb 2002, Zadar 2002, Ugljan 2002, Split 2003, Zaton 2004, Zagreb, 2005, Zadar 2005, 2006, 2008, 2014.

Bibl.:

The Sea, Toronto, Bibliofilska naklada, 1989.

Lit.:

Abdulah Seferović, Provjera autentičnosti (Katalog), Beograd, Salon fotografije, 1984.

Abdulah Seferović, Slike identiteta i memorije - u: Joso Špralja, Arheološka fotografija, Zadar, Arheološki muzej, 2008., 10.

Abdulah Seferović, Oznaka zadarskoga kreativnog potencijala - u: Bodulo, Narodni muzej, Zadar, 2014.

Nagrade:

Prva nagrada na natječaju Foto-kino revije, Beograd, 1953.

Druga nagrada na izložbi Fotografija u službi kazališta, Zadar, 1959.

Nagrada skupine novinara Glasa Zadra (Narodnog lista) za najbolju kolekciju na izložbi Fotografija u službi kazališta, Zadar, 1959.

Plaketa na Salonu fotografije 20. listopada, Beograd, 1959.

Diploma na 3. međunarodnoj izložbi fotografije Čovjek i more, Zadar, 1963.

Druga nagrada na Međunarodnom salonu fotografske umjetnosti u Giuliani Dalmati Club, Sidney, 1988.

Prva nagrada na Međunarodnom salonu fotografske umjetnosti u Giuliani Dalmati Club, Sidney, 1989.

Plava vrpca FIAP-a na Međunarodnom salonu fotografije Čovjek u fotografskoj umjetnosti, Tartu, Estonija, 1990.

Zlatna kolajna FIAP-a za kolekciju na Međunarodnom salonu fotografije Žena u fotografskoj umjetnosti, Tartu, Estonija, 1991.

Honorable Mention za kolekciju crnobijelih fotografija na Međunarodnoj izložbi fotografije Otok i more u Kukljici, 2005.

Plaketa Tošo Dabac, Zagreb, 2005.

Nagrada grada Zadra za životno djelo, 2008.

ŠPRALJA, LEO (1953)

Svestrani umjetnik. Sin Jose Špralj, rođen u Zadru, odrastao u Torontu (Kanada), gdje stalno živi i radi od 1964. Proučavao i iskušavao brojne umjetničke postupke, kao što su glazba, crtanje i slikarstvo, ples, fotografija i mediteranska gastronomija. Nakon izložbe u zadarskome Arsenalu, u ožujku 2006, izlagao je u Lonsdale Gallery, u Torontu, u siječnju 2007. U svibnju je, pak, također u Torontu, zajedno s ocem Josom i sestrom Elenom priredioi obiteljsku izložbu fotografije, terakote, stakla i bronce.

ŠTOKIĆ, NEVENA

Od 2006. kustosica za fotografiju u zadarskoj Galeriji umjetnina. Rođena u Zadru 1976. Diplomirala povijest umjetnosti na Zadarskom sveučilištu.

Bibl.:

Ante Brkan. U Varošu, Galerija umjetnina, Zadar, 2014.

TALPO, ODDONE (1914 – 2001)

Znanstvenik, političar i fotoamater. Rođen u Zadru. Diplomirao pravo i političke znanosti u Padovi, 1937. Iselio u Italiju. Izlagao alpske pejzaže na II. umjetničkoj i fotografskoj izložbi fašističkih sveučilištaraca Dalmacije (Zadar, 1937). Umro u Rimu.

Bibl.: Societa Ginnastica Zara - Centenario, Rim, 1976.

TELAK, NINO (1949)

Vlasnik fotografskog atelijera FOTO-PRO u Ulici knezova Šubića Bribirskih. Rođen u Zadru, gdje je završio Srednju tehničku školu i počeo se baviti fotografijom. Od 1969. do 1997. živio i radio u SAD-u, prvo kao suradnik magazina TIME, a potom kao vlasnik fotografskog atelijera u New Jerseyu.

Lit.: Goran Bujić, Nakon 14 godine (…), Narodni list, Zadar, 29. I. 1999, 8 – 9.

TRAVIRKA, Dr. ANTUN (1945 - 2016)

Muzejski savjetnik, viši sveučilišni predavač, publicist i fotograf. Od 1975. do 1. svibnja 1995. voditelj Galerije umjetnina, kada je prešao na Odsjek za povijest umjetnosti na Zadarskom sveučilištu. Tajnik salona Čovjek i more od 1976. do 1992, uz to član ocjenjivačkoga suda 1976. i 1982, autor postava 1986, tvorac izlagačke koncepcije 1992. te autor i izbornik 1998. i 2001. Autor brojnih najznačajnijih zadarskih izložaba fotografije i fotomonografija. Njegovo svestrano djelovanje zajamčilo fotografiji u Zadru visok strukovni i galerijski standard. Doktorsku disertaciju pod naslovom Likovna kultura u Zadru tijekom druge austrijske vlasti 1813 – 1918 obranio 21. srpnja 2005. na Zadarskom sveučilištu, pred komisijom u sastavu Tonko Maroević, Vinko Srhoj i Radoslav Tomić. Rođen je 22. veljače u Čepinu.

Bibl.:

Likovno stvaralaštvo i likovna kultura u Zadru 1945 - 1982 (Katalog), Zadar, Hrvatsko društvo likovnih umjetnika, 1982.

Predgovor - u: Čovjek i more (Katalog), Zadar, Narodni muzej, 1986, bez pag.

Svjetlopis magičnog ozračja - u: Čovjek i more (Katalog), Zadar, Galerija umjetnina Narodnog muzeja, 1992, bez pag.

Zadar (Fotomonografija), Zadar, Forum, 1996.

Branko Stojaković (Fotomonografija), Zadar, Kazalište lutaka i Forum, 1997.

Prema festivalu fotografije - u: Čovjek i more (Katalog), Zadar, Galerija umjetnina Narodnog muzeja, 1998, 5 - 12.

Fotografija u Zadru 1846-1918 - u: Šime Peričić et al., Zadar za austrijske uprave, Zadar, Matica hrvatska, 2011., 615 - 788.

TRAVIRKA MARČINA, KARMEN (1969)

Od 1995. kustosica Galerije umjetnina u Zadru. Rođena je u Zadru, gdje je diplomirala povijest umjetnosti na ondašnjem Filozofskom fakultetu. Pored niza uspješnih autorskih izložaba, među njezine zapaženije inicijative spada ponovno pokretanje Salona mladih 2000. godine i sazivanje okrugloga stola o mladim zadarskim fotografima 2001. Iz Galerije je otišla na Zadarsko sveučilište.

TRIPALO, ENRICO

Fotoamater. Snimao dolazak prvoga zrakoplova u Zadar 1912. godine.

VEŽIĆ, Dr. PAVUŠA (1947)

Konzervator i povjesničar umjetnosti. Fotografijom se bavi od 1969. Autor prve izložbe i prvoga filma o stradanju Zadra u Domovinskom ratu. Izlagao na jubilarnoj izložbi Fotografija u Zadru (1996). Od 1968. do 1999. djelovao u Konzervatorskom uredu, gdje je pohranio na tisuće negativa i dijapozitiva. Od 1999. izvanredni prof. na Odsjeku za povijest umjetnosti Zadarskoga sveučilišta. Rođen u Makarskoj.

Izložbe: Rijeka, 1992.

VIDOV, JOSIP

Fotograf. Radio u gradskim fotografskim atelijerima, a neko vrijeme u vojnoj zrakoplovnoj bazi u Zemuniku. Godine 1967. izlagao na salonu Čovjek i more.

VIDOVIĆ, DUBRAVKA (1970)

Rođena u Zadru. Od 1995. živi i radi u Milanu, gdje je 2001. diplomirala na l´Accademia di Belle arti di Brera, u klasi prof. Luciana Fabra.

Nagrade: Prva nagrada na 11. salonu mladih u Zadru, 2005.

VIDULIĆ, SANDI

Povjesničar umjetnosti likovni kritičar Slobodne Dalmacije u Splitu. Rođen u Zadru gdje je diplomirao na Filozofskome fakultetu.

VITALIANI, HAMILKAR (? - 1943)

Fotoamater. Snimao prvi zrakoplov u Zadru 1912. Dio negativa sačuvan u zadarskom Narodnom muzeju. Potječe iz ugledne zadarske tiskarske i nakladničke obitelji koja je 1921. iselila u Šibenik. Poginuo u bombardiranju Šibenika, 13. prosinca 1943. godine.

VUGDELIJA, BRUNO (1959)

Fotografijom se bavi od 1975. Tijekom Domovinskog rata prešao u Foto-odjel Središnjeg arhiva MORH-a. Godine 1995. organizirao skupnu fotografsku izložbu Zadar u ratu. Izlagao na jubilarnoj izložbi Fotografija u Zadru (1996). Rođen u Zadru.

ZAMAGNA, SAVINO (Trogir, 1881 - ?)

Arhitekt i fotoamater. Godine 1902. snimio fotografije veslačkoga društva Diadora, a 1905. u Trstu izložio vedute Zadra, Splita i još nekih gradova. Ondje je 1911. diplomirao arhitekturu i otvorio projektni biro. Godine 1941. njegovo se ime susreće u Dubrovniku.

ZANELLA, ANTONIO - Tonći (1913 – 1976)

Fotograf i slikar. Rođen u Zadru. Otac mu se zvao Simeone. Prema novinskoj informaciji, koncem 1927. obnašao dužnost ravnatelja atelijera Sinobad – Zanelli u Vicolo Califi (Majke Margarete). Vjerojatno je bio pomoćnikom, jer je tada imao tek 14 godina. Uoči Drugog svjetskog rata držao atelijer u Via delle Carceri (Blaža Jurjeva 1), a nakon rata na Trgu Petra Zoranića, br. 4 . Istodobno je bio članom Povjerenstva za interese talijanske zajednice u Zadru. Optirao za Italiju 1947. Ondje se posvetio slikarstvu. Umro je u gradu Lodi, pokraj Milana.

Lit.: Zanel, Il Dalmata, 19, Trst, siječanj 2001, 3.

ZANELLI, ANTONIO - Tonio (1905 - 1973)

Fotograf, grafičar i arheolog. Rođen u Zadru, umro u Rimu. Otac mu se zvao Giuseppe. Sredinom 1927. javlja se kao suvlasnik atelijera Sinobad - Zanelli u Vicolo Califi (Majke Margarete). Od 1. prosinca 1928. do 31. ožujka 1938. vodio je vlastiti atelijer na Poljani Šime Budinića, 5 (preko puta ulaza u crkvu sv. Šime). Vjeruje se da je bio najbolji zadarski fotograf u doba talijanske vlasti. Godine 1938. iselio u Rim, gdje je radio prvo kao grafičar, a tada kao arheolog.

ZANINOVIĆ, VICKO (1927 - 1983)

Od 1954. do umirovljenja zamjenik glavnoga urednika, novinar i fotoreporter Narodnog lista. Športski entuzijast. Nagrađen na prvoj izložbi zadarskoga Fotokluba 1958. U Narodnome muzeju pohranjeno je oko 11 tisuća negativa. Rođen u Visu, umro u Zadru.

Lit.: Vladimir Alavanja, Vladimir Alavanja, Zadarska stara riva na fotografijama Vicka Zaninovića, Zadar, Narodni muzej, 2012.

Izložbe: Zadar 2012.

ZRNIĆ, VLADO

Akademski slikar i video umjetnik, profesor na Odsjeku za dizajn i medijsko oblikovanje Umjetničke akademije u Splitu. Autor filma o braći Brkan (1996).

Lit.: Ante Kolanović, Začinjavci zadarskog art filma, Narodni list (Prilog Plexus, 6 - 7), Zadar, 15. VII. 1999.