Nakon romana Atlas oblaka, Livada crnog labuda i Tisuću jeseni Jacoba de Zoeta na hrvatskom su objavljeni i Koštani satovi engleskog romanopisca Davida Mitchella, i to u odličnom prijevodu Saše Stančina.
To je četvrti roman koji sam pročitao i iznova me fascinirao maštom, realizacijom ideja u tekstu i stilom. Mitchell smatra da roman ne treba biti ograničen na jedan žanr, a to mu miješanje ide odlično. Međutim, pri takvome miješanju u koje je uklopljena i fantastika, neminovno je da ona preuzima i diktira smjer, ali Mitchell se pokazao kao previše vješt pripovjedač da bi upao u zamku neuvjerljivosti i rasplinutosti. Baš u tim fantastičnim dijelovima uviđam koliko je izvrstan, jer ih je povezao s ispovjednim i realističkim dijelovima u čvrstu cjelinu, koja funkcionira i kao društveno-filozofski traktat o prošlosti i budućnosti. Mitchellovi su romani štivo za strpljive, a ne za odmaranje mozga.
To je četvrti roman koji sam pročitao i iznova me fascinirao maštom, realizacijom ideja u tekstu i stilom. Mitchell smatra da roman ne treba biti ograničen na jedan žanr, a to mu miješanje ide odlično. Međutim, pri takvome miješanju u koje je uklopljena i fantastika, neminovno je da ona preuzima i diktira smjer, ali Mitchell se pokazao kao previše vješt pripovjedač da bi upao u zamku neuvjerljivosti i rasplinutosti. Baš u tim fantastičnim dijelovima uviđam koliko je izvrstan, jer ih je povezao s ispovjednim i realističkim dijelovima u čvrstu cjelinu, koja funkcionira i kao društveno-filozofski traktat o prošlosti i budućnosti. Mitchellovi su romani štivo za strpljive, a ne za odmaranje mozga.
Roman je sastavljen od šest dijelova u kojima se izmjenjuju pripovjedači i perspektive, ali cjelina nakon čitanja ostaje kompaktna i logična. Već slavni 'Atlas oblaka' (2004.) skakao je s kontinenta na kontinent, iz XIX. stoljeća u XX. pa u daleku budućnost i onda natrag, a to je model po kojem je pisan i ovaj roman.
Poveznica na katalog: