David Mitchell - Koštani satovi

Početna strana » David Mitchell - Koštani satovi
naslovnica
Nakon romana Atlas oblaka, Livada crnog labuda i Tisuću jeseni Jacoba de Zoeta na hrvatskom su objavljeni i Koštani satovi engleskog romanopisca Davida Mitchella, i to u odličnom prijevodu Saše Stančina. To je četvrti roman koji sam pročitao i iznova me fascinirao maštom, realizacijom ideja u tekstu i stilom. Mitchell smatra da roman ne treba biti ograničen na jedan žanr, a to mu miješanje ide odlično. Međutim, pri takvome miješanju u koje je uklopljena i fantastika, neminovno je da ona preuzima i diktira smjer, ali Mitchell se pokazao kao previše vješt pripovjedač da bi upao u zamku neuvjerljivosti i rasplinutosti. Baš u tim fantastičnim dijelovima uviđam koliko je izvrstan, jer ih je povezao s ispovjednim i realističkim dijelovima u čvrstu cjelinu, koja funkcionira i kao društveno-filozofski traktat o prošlosti i budućnosti. Mitchellovi su romani štivo za strpljive, a ne za odmaranje mozga. 
 
Roman je sastavljen od šest dijelova u kojima se izmjenjuju pripovjedači i perspektive, ali cjelina nakon čitanja ostaje kompaktna i logična. Već slavni 'Atlas oblaka' (2004.) skakao je s kontinenta na kontinent, iz XIX. stoljeća u XX. pa u daleku budućnost i onda natrag, a to je model po kojem je pisan i ovaj roman.
Priča započinje 1984. godine u Engleskoj, a završava 2043. u Irskoj, višekratno premošćujući kontinente, ali i ovozemaljsku i nadnaravnu dimenziju. U prvom dijelu u fokusu je tinejdžerica iz engleske provincije, u drugom student s Cambridgea, u trećem britanski ratni reporter, u četvrtom britanski pisac, nekadašnji 'divlji dječak britanske literature'. Peti je dio potpuni odmak u fantastiku, jer u čitavu priču uvodi neobična stvorenja, dva plemena koja svoju besmrtnost hrane ljudskim dušama, a šesti je dio vrlo neobičan futuristički epilog. 
Na početku romana upoznajemo Holly Sykes kao tinejdžericu. Hollyn lik vezivno je tkivo svih dijelova romana. Završni dio smješten je u 2043. godinu kada je Holly starica koja mora spasiti dvoje djece. Između toga ona je zaposlenica u skijaškom centru u Švicarskoj, majka i supruga ratnog reportera s bliskoistočnog bojišta, spisateljica koja je svoj dar da čuje glasove uspjela opisati u knjizi, žena srednjih godina koja se bori s karcinomom. Hollyn život, kao i život njezine obitelji, obilježen je misterioznim nestankom mlađeg brata Jacka i ljudima s radija, kako ih ona zove, glasovima i vizijama kojima je u mladosti bila izložena. Na svome životnome putu Holly susreće u određenim fazama života ljude koji, baš kao i ona, nisu obični.
To je ukratko sadržaj romana koji prvenstveno oduševljava maštom, različitim literarnim stilovima u kojima se dinamično prepliću stvarnost i mašta, realizam i teološka fantastika. Na trenutke roman funkcionira kao triler, pa onda opet kao povijesni roman, obiteljski roman, znanstvena fantastika u kojoj se probijate kroz čudne nazive, likove i značenja, i kao bajka.
 
Priredio: Darko Blažević (15. lipnja 2020.) 
 

Priredio/la: