U Zapadnim je Zemljama ledeni zmaj bio legendarno i strašno biće. Kamo god poletio, za sobom je ostavljao pustu smrznutu zemlju. Nikad ga nitko nije ukrotio. Ledeni je zmaj svojim dahom širio smrt – smrt, tišinu i hladnoću. Govorilo se: kad ledeni zmajevi lete nad zemljom, zima će biti duža i hladnija nego inače.
Adara ga je na nebu vidjela tisuću puta. No nije se bojala: bila je zimsko dijete, rođeno u najgoroj mrzlini od pamtivijeka.
Jednoga hladnog dana, bilo joj je tek četiri godine, gradila je svoj snježni dvorac, a zmaj je došao i sletio kraj nje, u pustoši snježnih polja. Tada ga je prvi put dotaknula, a s pet ga je prvi put zajahala. Adara je najviše voljela zimu jer, kad bi se svijet ohladio, dolazio bi ledeni zmaj. Ledeni zmaj bio je njezina tajna.
Ali u njezinoj sedmoj godini, jednog ljetnog dana plameni zmajevi sa Sjevera obruše se na njezin dom. Znala je da samo ona, zimsko dijete Adara, i ledeni zmaj koji ju voli, mogu spasiti njezin svijet od uništenja. I tada…ledeni zmaj nasrne, s krilima koja su vrištala tajnu pjesmu zime, i udar hladnoće sukobi se s udarom vatre…
Tekst preuzet s poleđine knjige.
Odabrala: Mihaela Ružić