Slušajući vijesti u proteklom periodu često smo čuli pojmove „karantena“ i „izolacija“. No, jeste li znali da je Dubrovačka Republika bila prva koja je te mjere u zdravstvu osmislila i provela?
Poznato je da su epidemije u povijesti bile česte, zahvaćale su velike mase ljudi i izazivale veliku smrtnost stanovništva. Od bolesti su se zahvaćeni gradovi i njihovo stanovništvo najčešće branili bijegom, napuštajući oboljele i sklanjajući se u okolna mjesta koja su ostala pošteđena od pošasti. Kao prometna luka i izrazito trgovački grad, Dubrovnik je stalno bio izložen raznim pošastima protiv kojih je dubrovačka Vlada propisivala mnoštvo zdravstvenih mjera, a već 1377. godine odredila je prvu karantenu - postupak kojim se osobe, životinje i predmeti za koje se sumnja da su zaraženi odvajaju od zdravih. Nitko tko dolazi iz zaraženih područja nije smio ući u Dubrovnik, a da nije proveo trideset dana na otoku Mrkan ili u Cavtatu. U Marseilleu se 1383. godine određuje da taj postupak treba trajati četrdeset dana (francuski karantain) te od tuda i današnji naziv ove zdravstvene mjere.
Raznim odredbama u pogledu zaštite od epidemija, kao i svojim zdravstvenim institucijama, Dubrovčani su nam ostavili trajan spomenik visoke zdravstvene kulture. U čemu su Dubrovčani još prednjačili te kako su živjeli tijekom povijesti pročitajte u knjizi Povijest Dubrovnika, britanskog povjesničara Robina Harrisa. Autor je stručnjak za jugoistočnu Europu, posebno Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu. Niz godina radio je kao dužnosnik u tijelima državne uprave, a bio je i savjetnik premijerke Margaret Thatcher. Na ovoj opsežnoj knjizi o Dubrovniku Harris je radio gotovo cijelo desetljeće, nekoliko je godina intenzivno učio hrvatski jezik i često boravio u Hrvatskoj proučavajući gradivo dubrovačkih knjižnica i arhiva.
A dok ne budete u mogućnosti podići knjigu u Knjižnici, predlažemo vam da nešto više o prvim karantenskim mjerama u Dubrovniku pročitate u člancima:
Poveznica na katalog:
Priredio/la: