Većina se bolesti razvija zbog prevelike količine otpadnih kiselina u tkivima jer, ako ih ne može izlučiti, ljudski ih organizam ponovno upija iz debelog crijeva, vraća u krvotok i odlaže u tkivima. Zato je važno utvrditi njihovu prisutnost u tijelu i što prije uspostaviti lužnatu ravnotežu. Sedmogodišnje istraživanje Sveučilišta California pokazalo je da su žene s kroničnom acidozom izložene većem riziku gubitka koštane mase od onih koje imaju normalnu razinu pH. Mnogi prijelomi kuka povezani su s visokom kiselošću uzrokovanom prehranom bogatom životinjskom hranom i s niskim udjelom povrća. Previše kisele imunološke stanice ne proizvode antitijela i imaju oslabljenu sposobnost uništavanja mikroba. Tako čovjek postaje osjetljiv na virusne, bakterijske, gljivične i druge mikrobe, kao i na rak. Još 1933. godine njujorški dr. Hay tvrdio je da su sve bolesti uzrokovane „samotrovanjem“ zbog nakupljanja kiseline u tijelu. Stanje visoke kiselosti može godinama ostati neotkriveno uzrokujući dugotrajno oštećenje tijela kojem je potrebno blago alkalno stanje da bi dobro funkcioniralo. Minimalna promjena pH krvi mogla bi rezultirati smrću. Budući da se tijelo bori, prisiljeno je posuđivati minerale iz vitalnih organa i kostiju kako bi neutraliziralo kiselinu. Prehrana je očigledan prvi korak za smanjenje kiselosti. Čovjek bi trebao konzumirati približno 20 % kisele i 80 % alkalne hrane, a naša tipična prehrana sastoji se uglavnom od kisele hrane – mesa, mliječnih proizvoda, žitarica i šećera, uz duhan, kavu, čaj i alkohol koji kisele tijelo. Alkalna hrana, poput voća i povrća, jede se u mnogo manjim količinama, nedovoljnim da neutraliziraju višak kisele hrane. Ova vrijedna knjiga otkriva nam kako živjeti zdrav život.
Priredila: Biserka Nora Kulaš (6. 9. 2021.)
