Povodom obilježavanja Međunarodnog dana materinjeg jezika 21. veljače, predstavljamo autora iz naše Zavičajne zbirke koji je dao veliki doprinos u očuvanju i razvoju hrvatskog jezika. Dalibor Brozović, hrvatski jezikoslovac i akademik, rođen je u Sarajevu 1927. godine, a preminuo je u Zagrebu 2009. godine. Doktorirao je 1956. godine na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu te je iste godine počeo predavati na Filozofskom fakultetu u Zadru, prvo kao docent, a od 1968. do 1990. godine kao redoviti profesor. Jedan je od sedam sastavljača slavne Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika iz 1967. godine, čije je objavljivanje izazvalo oštru reakciju tadašnjih vlasti, te represiju nad mnogim njezinim potpisnicima. Usprkos tomu, svojim brojnim znanstvenim radovima dao je originalan doprinos hrvatskoj sociolingvistici, fonetici i dijalektologiji. Od 1986. godine bio je redoviti član HAZU-a. Sudjelovao je 1994. godine i pri stvaranju nazivlja i oblikovanja hrvatskog novca (kuna i lipa). 1970. godine primio je Nagradu Grada Zadra za istaknutu znanstvenu djelatnost, a Odbor za dodjelu republičkih nagrada za znanstveno - istraživački rad u RH dodijelio mu je 1992. godine Nagradu za životno djelo.
