Izložba građe iz fonda Zavičajne zbirke zadarskih Arbanasa: glazba kod zadarskih Arbanasa.
„Kad se rodi, svako dite prvo zaplače, a arbanaška dica zapivaju”, rekao je znameniti arbanaški skladatelj i glazbeni pedagog Šime Dešpalj (1897. – 1981.). Da je tomu tako, uvjerio se još davne 1883. godine povjesničar Tullio Erber opisujući život zadarskih Arbanasa: „Ako posjetite Arbanase uvečer nakon radova ili u danima svečanosti, čujete vesele pjesme kako odzvanjaju sa svih strana. Nedjeljne i crkvene svečanosti, pogrebi i veseli banketi uvijek su popraćeni melodioznim pjesmama koje vas diraju u srce. Oni imaju tako rijetko dobar sluh za glazbu i njihovi su zborovi zbilja odlični. Ipak je nevjerojatno kako kao ljudi koji nemaju ‘pojma’ o glazbi znaju tako dobro naizmjenično pjevati visoke i niske tonove, prve i druge glasove. [...] Čak su i žene vješte u pjevanju, i znaju to biti; jer uvijek kada se navečer vraćaju s posla, zapjevaju svoje melodiozne pjesme...” Biti Arbanas gotovo automatski znači dobro pjevati, i zaista je zanimljiva činjenica da je iz tako malenoga mjesta potekao velik broj glazbenika. Već u 19. stoljeću imamo svećenika, don Miju Ćurkovića, koji je napisao čitav niz crkvenih pjesama, a 1891. godine objavio je zbirku Dvaest popjevaka uz pratnju glasovira. Za njim slijedi obitelj Dešpalj: spomenuti skladatelj i glazbeni pedagog Šime Dešpalj te njegova djeca – violinistica Maja, violončelist Valter i dirigent Pavle, koji je i osnivač kultne manifestacije Glazbene večeri u Sv. Donatu. Posebno mjesto zauzima Župni zbor „Vicko Zmajević”, koji je započeo s radom 1948. godine. U početku muški, a od 1954. mješoviti zbor, desetljećima je bio i do danas ostao važan dio liturgijskoga i kulturnoga života Arbanasa. Zbor je 1979. godine u Zagrebu snimio LP ploču s petnaest klasičnih i novijih crkvenih skladbi. Snimanje je organizirano potajno, tijekom jednoga vikenda u Zagrebu, a ta se ploča smatra prvim albumom duhovne glazbe na prostoru bivše Jugoslavije. Iz zborskoga pjevanja razvili su se i drugi oblici vokalnoga muziciranja. Svoje mjesto u toj priči imaju klapa Donat, Oktet Pieta i klapa Arbanasi, kao i brojni solisti i pjevači različitih glazbenih usmjerenja. Među njima su operni solisti Berto Matešić i Daro Kalmeta. U novijem razdoblju nastavlja se niz izvođača povezanih s dalmatinskim melosom i zabavnom glazbom, među kojima su braća Đani Maršan te Tomislav i Vedran Ivčić, zatim Bepo Matešić, Mladen Grdović, Vili Kalmeta, Albino – Pino Kotlar, Zoran Jelenković, Nevio Paleka Soro, Leonard Leo Perović i Krešimir Perović. Iako je cijeli život pjevala samo u Župnom zboru, nemoguće je ne spomenuti Anu Perović, čiji je anđeoski glas izvedbom skladbe Ave Maria ispratio brojne mladence iz arbanaške crkve. Posljednjih nekoliko godina pažnju zaokuplja autorski etnomuzikološki projekt Dine Bušić i Melite Ivković (Dina e Mel) naziva Berbili (arb. Slavuj), koji od zaborava nastoji očuvati stare pjesme zadarskih Arbanasa. Izložba o glazbi kod zadarskih Arbanasa zanimljiva je i zbog toga što na jednom mjestu okuplja raznovrsnu knjižničnu građu Zavičajne zbirke zadarskih Arbanasa – od knjiga do gramofonskih ploča, singlica, audiokaseta, CD-ova, videokaseta i DVD-ova.