Izložba građe iz fonda Zavičajne zbirke zadarskih Arbanasa: autori Kruno Krstić, Augustin Stipčević
Kruno Krstić
hrvatski je književnik, filozof, psiholog, prevoditelj, jezikoslovac, leksikograf i povjesničar te jedan od najistaknutijih hrvatskih intelektualaca 20. stoljeća.
Rođen je 1905. godine u Arbanasima. Gimnaziju je završio u Zadru, a potom je u Zagrebu studirao filozofiju, psihologiju, talijanski, latinski i francuski jezik. Doktorirao je 1937. godine tezom Psihologija i njezin predmet: perspektivna polimorfnost predmeta psihologije. Godine 1940. postao je prosvjetni referent Banovine Hrvatske. Za vrijeme NDH uglavnom je objavljivao filološke i filozofske priloge u raznim glasilima. Godine 1945.imenovan je asistentom na Odsjeku za filozofiju Filozofskoga fakulteta u Zagrebu. U svibnju iste godine na nekoliko je mjeseci emigrirao u Austriju. Iako je privatna tužba „zbog suradnje s okupatorom“ poslije odbačena kao neutemeljena, nekoliko je godina bio bez posla. Vratio se u Zadar, u kojem je od 1948. do 1950. godine radio kao korespondent, evidentičar i skladištar u zadarskoj ispostavi splitskoga Mesoprometa. Godine 1950. radio je kao bibliotekar u Državnom arhivu u Zadru. Od 1951. godine, na poziv M. Krleže, bio je zaposlen u Leksikografskom zavodu u Zagrebu, u kojem je od 1953. do umirovljenja 1975. godine radio kao redaktor.
Autor je brojnih natuknica u Hrvatskoj enciklopediji, posebno u područjima hrvatskog jezika, književnosti, povijesti jezika i filologije. Najpoznatiji je kao suautor rasprave Razlike između hrvatskoga i srpskoga književnog jezika, u kojoj je pripremio i razlikovni rječnik. Kao izvorni govornik arbanaškog govora i vrstan jezikoslovac, objavio je 1987. godine Rječnik govora zadarskih Arbanasa (s pregledom povijesnih i sociolingvističkih činjenica te opisom osnovnih značajki govora). Iste je godine umro u Zagrebu, a posmrtno mu je objavljeno, nažalost nedovršeno, djelo Dolazak Arbanasa u Zadar 1988. godine.
Augustin Stipčević
hrvatski je pjesnik, prozni pisac i esejist. Rođen je 1912. godine u Kotoru. Podrijetlom je iz Arbanasa, u kojima je proveo veći dio djetinjstva. Osnovnu školu polazio je u Zadru i Splitu, u kojem je završio i gimnaziju. Diplomirao je na Pravnom fakultetu u Zagrebu. Radio je kao djelatnik Ministarstva prosvjete, a bio je glavni urednik u izdavačkom poduzeću Zora i urednik časopisa Kulturni radnik, Scena, Teatar i Republika.
Središte njegova opusa čini romansijerska tetralogija Glad na ledini, Cesta nema granice, Vruće ljeto i Noć pod nogama, u kojoj opisujući sudbinu Ludra Kikere, prikazuje život u Arbanasima, Zadru i okolici za vrijeme talijanske okupacije te društvene i političke promjene od Prvoga do Drugoga svjetskog rata. Ta zadarsko-arbanaška saga jedno je od najvažnijih književnih svjedočanstava o tom prostoru i vremenu.
Umro je u Zagrebu 9. ožujka 1999. godine.
Program GKZD povodom 300 godina Arbanasa