Izložba građe iz fonda Zavičajne zbirke zadarskih Arbanasa: autor Aleksandar Stipčević.
Aleksandar Stipčević
bio je hrvatski arheolog, bibliolog, bibliograf, albanolog, knjižničar i esejist te jedan od najznačajnijih hrvatskih istraživača povijesti knjige i knjižničarstva. Istaknuo se i kao međunarodno priznati proučavatelj ilirske civilizacije te kao istraživač kulturne baštine zadarskih Arbanasa.
Rođen je 10. listopada 1930. godine u Arbanasima. Osnovnu školu i gimnaziju završio je u Zadru, a 1954. godine diplomirao je arheologiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Doktorirao je 1977. godine na Filozofskom fakultetu u Zadru disertacijom Religiozni simbolizam u Ilira.
Na početku karijere radio je u Arheološkom muzeju u Zadru i u Institutu za historijske nauke u Zadru. Iako se poslije profesionalno posvetio knjižničarstvu i znanosti o knjizi, arheologija i proučavanje ilirske civilizacije ostali su trajno u središtu njegova znanstvenog rada. Posebno se bavio umjetnošću, religijom i simbolikom starih Ilira te je objavio niz radova i knjiga o tome. Njegova knjiga Iliri – povijest, kultura, život postala je jedno od temeljnih djela o ilirskoj civilizaciji te je prevedena na više jezika.
Godine 1957. prešao je u Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu u Zagrebu, u kojojje radio kao načelnik Odjela za tiskane knjige. Od 1974. do 1983. godinebio je ravnatelj knjižnice tadašnjeg JAZU-a (danas HAZU). Potkraj 1983. godine prešao je u Leksikografski zavod „Miroslav Krleža“, u kojemje postao glavni urednik Hrvatskoga biografskog leksikona.
Od 1987. godine djelovao je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, na Odsjeku za informacijske znanosti, na kojemje predavao kolegije iz povijesti knjige i knjižnica, bibliografije te sociologije knjige i knjižnica. Iste je godine izabran za redovitog profesora. Na Fakultetu je obnašao i dužnosti šefa Katedre za bibliotekarstvo te pročelnika Odsjeka za informacijske znanosti. Umirovljen je 1997. godine.
U svojemu znanstvenom radu bavio se poviješću knjige i knjižnica, bibliografijom, enciklopedistikom te pitanjima cenzure i društvene uloge knjige. Njegovo trodijelno djelo Socijalna povijest knjige u Hrvata (2004. – 2008.) smatra se kapitalnim djelom hrvatske pisane kulture i razvoja knjige u hrvatskom društvu, za koje je dobio nagradu HAZU-a iz područja filoloških znanosti.
Posebno mjesto u njegovu znanstvenom i publicističkom radu zauzimaju zadarski Arbanasi, zajednica u kojoj je rođen i s kojom je ostao trajno povezan. Istraživao je njihovu povijest, jezik, običaje i kulturnu baštinu te je o tome objavio niz radova i knjigu Tradicijska kultura zadarskih Arbanasa (2011.). Time je dao vrijedan doprinos očuvanju kulturne memorije i identiteta te zajednice.Zbog osobnog odnosa prema rodnom kraju često je u razgovoru isticao da je on za svoje Arbanase uvijek samo „lalaŠandri“.
Objavio je više od dvjesto znanstvenih i stručnih radova te brojne knjige, među kojima se posebno ističu: ArtedegliIlliri (1963.), Iliri – povijest, kultura, život (1974.), Kultni simboli kod Ilira (1981.), Povijest knjige (1985.), Cenzura u knjižnicama (1992.), Sudbina knjige (2000.) i Socijalna povijest knjige u Hrvata (2004. –2008.).
Za svoj rad primio je brojna priznanja, među kojima Kukuljevićevu povelju za doprinos knjižničarstvu, Nagradu Grada Zagreba, Nagradu Grada Zadra za životno djelo te Red Danice hrvatske s likom Marka Marulića. Za doprinos proučavanju ilirske povijesti i albanske kulture odlikovan je i međunarodnim priznanjima, među kojima je i albanski orden Naim Frashëri i priznanje Skenderbeg.
Aleksandar Stipčević preminuo je u Zagrebu 2015. godine. Svojim znanstvenim i kulturnim djelovanjem trajno je zadužio hrvatsku humanistiku, osobito istraživanja povijesti knjige i knjižničarstva te proučavanje ilirske civilizacije i kulturne baštine zadarskih Arbanasa. Posebno se zalagao da se u obnovljenoj zgradi stare škole u Arbanasima osnuje knjižnica sa zavičajnom zbirkom posvećenom povijesti i kulturi zadarskih Arbanasa. U znak priznanja za njegov izniman doprinos znanosti, kulturi i očuvanju lokalne baštine, Ogranak Gradske knjižnice Zadar u Arbanasimaod 2017. godine nosi njegovo ime.