Gradovi su najveći potrošači resursa, te ujedno i najveći zagađivači. Gotovo 60% stanovnika Hrvatske živi u gradovima, a u sljedećih nekoliko desetljeća očekuje se porast urbanog stanovništva u odnosu na ruralno. Promišljanje cjelovitih rješenja za izazove koji predstoje kritično je za izgradnju održivog okruženja koje podržava život ljudi, a da pri tom ne ugrožava druge vrste i nužne funkcije ekosustava. Međutim, upravo ti izazovi predstavljaju i prilike za regeneraciju i kultiviranje raznolikosti. Kako odgovoriti ovim izazovima tema je predavanja Cvijete Bišćević, permakulturne aktivistica iz udruge ZMAG (Zelena mreža aktivističkih grupa), a pitanja o kojima će na predavanju biti riječi su: Može li uzgoj hrane promijeniti ekološki otisak potrošača? Može li se hrana uzgajati i u gradu? Kako pospješiti bioraznolikost u urbanoj sredini i približiti prirodne cikluse urbanom identitetu? Mogu li gospodarenje biološkim otpadom i pravilna briga o tlu postaviti temelje zdrave kulture i ekonomije? Kako vratiti život u degradirana tla, a samim time i u hranu koju jedemo? Na koji način možemo obnoviti lokalni hidrološki ciklus? Gdje ćemo pohraniti sav taj višak atmosferskog ugljika?
Predavačica je Cvijeta Biščević, permakulturna dizajnerica i edukatorica s urbanističko-arhitektonskom pozadinom (ZMAG). Od 2012. istražuje praktična rješenja za održivu svakodnevicu koja mogu osnažiti pojedinca i ojačati socijalnu koheziju. Sudjelovala je u pokretanju nekoliko inicijativa za urbano vrtlarstvo, a posebnu strast razvila je prema kompostiranju i mikroorganizmima. Aktivno promiče unapređenje prehrambenog sustava kroz povećanje bioraznolikosti i regeneraciju krajolika, kako urbanih tako i ruralnih.
Predavanje se održava u sklopu projekta "Zelena transformacija - građanska participacija" kojeg financira Zadarska županija, Upravni odjel za zdravstvo, socijalnu skrb, udruge i mlade.