U ranim pedesetim godinama prošlog stoljeća jedanaestogodišnji se dječak zatekne na brodu dugolinijske plovidbe od Cejlona do Velike Britanije – „dvorcu koji je trebao preploviti more“. U brodskom restoranu dječak je smješten za takozvani Mačji stol u dnu blagovaonice, zajedno s ekscentričnom skupinom odraslih i s još dvojicom dječaka, Cassiusom i Ramadhinom.
U zbirci Šaptanje bankomatima i druge nježnosti Ivan Jozić napisao je 60-ak kratkih priča, a Vida Meić napravio jednako toliko ilustracija.
Sâm koncept kratke priče u današnje je vrijeme, kad malo tko ima vremena i koncentracije sjesti i čitati jedan dugi roman, prilično zahvalna forma. U kratko vrijeme pročitamo zaokruženi tekst s početkom i krajem, steknemo emociju i poruku. Dvije-tri priče po danu mnogo je bolje nego nijedna, a dovoljno je da nas uvede u san koji će biti daleko kvalitetniji od buljenja u ekran mobitela i naprezanja očiju.
Prije trideset godina tinejdžer Vincent King postao je ubojica. Sad je pušten iz zatvora i vraća se u rodni gradić Cape Haven u Kaliforniji. Međutim, nisu ga svi spremni dočekati raširenih ruku – poput Star Radley, njegove bivše djevojke i sestre Vincentove žrtve. Duchess Radley, Starina trinaestogodišnja kći, brine se za svog brata Robina te za svoju problematičnu majku. U pokušaju da zaštiti Star, Duchess pokreće lavinu događaja koja će imati tragične posljedice za njezinu obitelj, za Vincenta i za cijeli grad. O
Život je mnogo više od onoga što većina ljudi vjeruje i onoga što su nas učili da jest. Činjenicu da smo krojači svoje sudbine potvrđuje i kvantna fizika. Tko smo? Zašto smo ovdje? Koji je smisao života? Odgovore na navedena i mnoga druga pitanja možemo pronaći u Aninim knjigama i videozapisima. Ana je učila od drugih i prenosi znanje na temelju svojih životnih iskustava. Većina ljudi ne zna da su vibracijska bića i da su njihove emocije pokazatelji vibracije, frekvencije energije koju svakog trenutka odašiljemo. Vibracija je ta na koju djeluje Zakon privlačenja.
Tradicija Dalekog istoka udaljenog ne samo geografski već i kulturološki uvijek je zanimljiva čitateljska tema. Stoga ne čudi da je Japanka Etsu Inagaki Sugimoto objavom svoga prvijenca u Americi 1926. pobudila iznimno zanimanje. Kod nas je prvi put tiskan 2022., u prijevodu Suzane Mihelčić.
Autentičnosti djela doprinosi autobiografski izričaj spisateljice koja progovara o Japanu i o ulozi, tretmanu, poimanju i samopoimanju žene u tradicionalnom društvu.
